Špilja Vjetrenica
Špilja Vjetrenica, najveća špilja u Bosni i Hercegovini, nalazi se u jugoistočnom dijelu Hercegovine, samo 40 kilometara udaljena od Dubrovnika, te čini nevjerojatan prirodni fenomen. Nastala je pod utjecajem vodenih tokova, korozije, erozije i urušavanja. Njezina jedinstvena kombinacija prirodnih čuda i povijesti čini je nezaobilaznom destinacijom za sve koji žele istražiti čaroliju podzemnog svijeta Hercegovine.
Nužno je napomenuti da u Hrvatskoj u Parku Prirode Medvednica postoji špilja Veternica koja je sličnog naziva.
Opis špilje
Ulaz u špilju zaštićen je velikim željeznim vratima dimenzija 7×3 metra. Nakon ulaznog kanala od oko 30 metara, posjetitelji ulaze u prvu dvoranu koja se prostire na oko 40 metara dužine i do 15 metara širine. Špilja se proteže u smjeru jug-jugoistok.
Obiluje hodnicima, dvoranama, sigama, vodopadima, potocima i jezerima te pruža posjetiteljima nevjerojatno iskustvo otkrivanja tajanstvenog podzemnog svijeta.
Ime Vjetrenica dolazi od snažnog strujanja zraka koje se osjeća na ulazu u špilju, stvarajući gotovo čarobnu atmosferu koja posjetiteljima pruža dojam kao da ulaze u tajanstveni podzemni svijet. Unutrašnjost je unaprijeđena modernim električnim osvjetljenjem koje omogućava posjetiteljima da istraže njezine dubine u potpunosti osvijetljene.
Bogatstvo faune i znanstvena istraživanja
Špilja Vjetrenica ima bogatu povijest zaštite prirode. O njezinoj ljepoti i značaju pisao je i ugledni antički pisac Plinije Stariji (23. – 79.) u svom djelu Povijest prirode (Historia naturalis) a spominje je kao zanimljiv pećinski fenomen. Osim svoje prirodne ljepote, špilja čuva i iznenađujuće arheološko blago – crteže koji datiraju čak 12 000 godina pr. Kr.
Konkretna znanstvena istraživanja ove špilje počela su krajem 19. stoljeća. Već od 1950. godine, špilja je bila zaštićena kao spomenik prirode, a 1965. je dobila status specijalnog geološkog rezervata. Otvorenje za javnu posjetu započinje od 1964. godine ali s obzirom na ratne sukobe u kojem je pretrpjela oštećenja tek je 2010. godine nastavila s radom za javnost.
Špilja Vjetrenica bogata je svijetom faune. Do danas je otkriveno više od 200 različitih životinjskih vrsta, od kojih se više od 90 njih prilagodilo životu u podzemlju. Otkriveno je čak 37 endemskih vrsta. Posebno značajno je otkriće cjelovitog kostura leoparda (Panthera pardus), pronađenog 1968. godine, koji se danas čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
