Pećinski park Grabovača

Pećinski park Grabovača nalazi se na području Ličko-senjske županije. Dio granice određen je šumskim odsjekom gospodarske jedinice Risovac-Grabovača, dio cestom Perušić-Kaluđerovac, a dio srednjim tokom rijeke Like. U pravcu sjever-jug širina zaštićenog područja je oko 2000 m, a u pravcu istok-zapad na najširem dijelu je dužine 4200 m. Parkom dominiraju brda obrasla niskim šumama (panjačama), obične bukve i hrasta kitnjaka. Najviši vrhovi su Šutića vrh (787 mnv) i Grabovača (770 mnv). Područje Grabovače karakterizirano je krajobraznim vrijednostima koje ga čine prepoznatljivim brdskim prostorom Like.

Speleološki objekti

Na relativno malom prostoru Pećinskog parka evidentirano je devet speleoloških objekata zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode: Samograd (345 m), Amidžina (127 m), Tabakuša (58 m), Velika Kozarica (69 m), Mala Kozarica (14 m), Špilja pod Turskom kulom (64 m) i špilja u Prvan Selu (12 m) te jama Slipica-Japaga (74 m).

Amidžina špilja, zaštićena 1964. godine, nalazi se na zapadnim padinama brda Šutića vrh. Osobitost špilje su sige čiste bijele boje, a ponegdje se javlja crvenosmeđa boja zbog prisustva željeznih oksida u ocjednoj vodi. Prema speleološkim istraživanjima stvarna duljina Amidžine pećine iznosi 127,8 m.

Spilja Samograd nalazi se na istočnim padinama brda Grabovača. Cijela špilja je nastala u gornjokrednim vapnencima duž glavne pukotine pravca sjever-jug. Veći dio površine špilje prekriva debela sigasta kora ponegdje prekrivena nanosom kršja i ilovače. U širem području parka nalazi se još 19 speleoloških objekata, a posebno se ističe ledenica pod Pećinskih vrhom i Budina ledenica zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.

Zaštićena prirodna staništa

Od evidentiranih staništa, četiri su tipa ugrožena i zaštićena na europskoj razini: travnjak uspravnog oviska i srednjeg trpuca, šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, šuma i šikara crnog graba s jesenskom šašikom te šuma bukve s velikom mrtvom koprivom. U raznolikosti flore ističe se šesnaest biljnih vrsta koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Tri vrste su ugrožene i zaštićene na nacionalnoj razini, a to su: grimizni kaćun (Orchis purpurea), trozubi kaćun (Orchis tridentata) i mali kaćun (Orchis morio).

Fauna šireg područja

Od životinja koje obitavaju na širem području Grabovače zaštićeno je 39 vrsta. Među njima se ističu ugrožene vrste šišmiša, te dvije hrvatske velike zvijeri, vuk i mrki medvjed. prisutnost šezdeset vrsta ptica, od kojih je pedeset i pet vrsta gnjezdarica. Treba istaknuti gnijezdeću koloniju bijele čiope (Tachymarptis melba), jednu od rijetkih gnijezdećih kolonija u nemediteranskoj Hrvatskoj.