Park šuma Velika i Mala Petka
Park šuma Velika i Mala Petka nalazi se u zapadnom dijelu poluotoka Lapad, predstavlja jedinstven i krajobrazno vrijedan prostor grada Dubrovnika zbog čega je 1987. godine zaštićena kao prirodna vrijednost. Prostire se na površini od oko 20 hektara, dužine je 1,25 km, širine 300-500 m.
Šuma je krško područje, veći dio prekrivaju brda koja se pružaju u smjeru prostiranja kopna, Velika Petka je visine 197 m dok je Mala Petka visine 146 m. Na vrhu Velike petke pruža se prekrasan pogled na Dubrovnik, otoke Lokrum, Daksa, Mrkan i Bobara te pogled prema beskraju otvorenog mora. Zbog snažnih južnih vjetrova i valova obalno područje je nepristupačno i vrlo strmo, visoko ponegdje i do 100 m.
Flora
Biljni svijet ukupno čini barem 97 vrsta od čega se 13 smatra endemskim. Gotovo cijela površina park šume prekrivena je gustim sklopovima alepskog bora (Pinus halepensis), dok značajno manje prostore nastanjuje zimzelena makija i garizi. Alepski bor nije izvorno authotona vrsta na našem Jadranu već su je ovdje prenijeli Grci prije oko 2500 godina, a isto se odnosi i na obični čempres (Cupressus sempervirens) kojeg se može naći kao manju skupinu na ulazu u šumu.
Preostale stablašice čine hrast crnika (Quercus ilex), crni jasen (Fraxinus ornus), lovor (Laurus nobilis) dok u dijelu makije nailazimo na primjerke lemprike (Viburnum tinus), planike (Arbutus unedo), zelenike (Phillyrea angustifolia), tršlje (Pistacia lentiscus), mirte (Myrtus communis), crnjuše (Erica verticilata) preko kojih znaju rasti povijuše isprepletena kozja krv (Lonicera implexa) i tetivika (Smilax aspera).
U grupi niskog raslinja susreće se ružmarin (Rosmarinus officinalis), vlasnati bušin (Cistus villosus), crnjuša (Erica multiflora) i brnistra (Spartium junceum).
Na strmim vapnenačkim stijenama obale raste jupiterov ranjenik (Anthyllis barba–jovis), srebroliki slak (Convolvulus cneorum), drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides) a u njihovoj blizini endem jadranska perunika (Iris pseudopallida), mrižica (Statice angustifolium) i petrovac (Chritmum maritimum).
Fauna park šume
Fauna je u park šumi nešto slabije istražena no područje je značajno stanište ptica. Zabilježeno je oko 50 vrsta, većinom su to ptice selice ili skitnice.
Česta je ptica grabljivica vjetruša klikavka (Falco tinnunculus) koja se gnijezdi u pukotinama strmih litica a navikla je na život u blizini ljudskih naselja. Noću se čuje glasanje ćuke (Otus scops) i velike ušare (Bubo bubo), dok se kroz cijeli dan može čuti veliki cvrčak (Cicada plebeja).
Na vlažnim područjima uz rubove livada obitava zelena krastača (Bufo viridis) i gatalinka (Hyla arborea), na rubovima makije i livadama obična čančara (Testudo hermanni), kućni macaklin (Hemidactilus turcicus) i zidni macaklin (Tarentola mauritanica), u grmlju i makiji gušter glavor (Ophisaurus apodus).
Od leptira najznačajniji je četnjak gnijezdar (Thaumatopoea pityocampa) koji je koji je opasan štetnik jer se njihovim invazijama grane borova u kratko vrijeme osuše ili odumru cijeli borovi.
