Park prirode Žumberak
Park prirode Žumberak smješten je u zapadnom dijelu središnje Hrvatske te se rasprostire kroz dvije županije (Karlovačku i Zagrebačku), tri grada (Samobor, Jastrebarsko i Ozalj), te tri općine (Žumberak, Krašić i Klinča Sela). Područje Žumberka i Samoborskog gorja je 28. svibnja 1999. godine odlukom Hrvatskog sabora proglašeno zaštićenom prirodnom vrijednošću: Parkom prirode.
Ukupna površina mu je 34.235 hektara (342 km2), na kojima se isprepliću obilježja specifična za Dinaride, Alpe, ali i Panonsku Hrvatsku. Upravo iz tog razloga, Park se može pohvaliti iznimnom prirodnom raznolikošću koja je itekako vidljiva, kako u reljefnim obilježjima, tako i u bogatoj flori i fauni.
Iznimno bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta
Na području Parka prirode Žumberak dosad je zabilježeno 1033 svojti, odnosno 985 vrsta i 48 podvrsta, što predstavlja oko 1/5 svih biljnih vrsta Hrvatske. Ta iznimna bioraznolikost rezultat je raznih utjecaja reljefa, geološke podloge, klime, vodotočja i drugih čimbenika. Šume prekrivaju više od 60 % površine Parka, travnjačke površine oko 25 %, pa je područje bogato gljivama, kojih ima čak 377 vrsta.
Na području Parka ukupno je zabilježeno 90 vrsta iz Crvene knjige vaskularne flore Hrvatske – male enciklopedije ugroženih i strogo zaštićenih biljaka u Hrvatskoj, među kojima su i blagajev lokovac (Daphne blagayana), mekolisna veprina (Ruscus hypoglossum), tridesetak vrsta kaćuna (europske orhideje), božikovina (llex aquifolium), crnkasta sasa (Pulsatilla pratensis ssp. Nigricans), planinski božur (Paeonia mascula), hrvatska perunika (Iris croatica) i hrvatski karanfil (Dianthus croaticus).
Životinjski svijet, svojom raznolikošću i bogatstvom, ne zaostaje za biljnim svijetom Parka. Na tom području obitavaju brojni veliki i mali sisavci, ptice, vodozemci, gmazovi, beskralješnjaci i kukci. Od većih grabežljivaca prisutni su medvjed (Ursus arctos), vuk (Canis lupus), te jastreb kokošar (Accipiter gentilis), po kojem je i nazvan obližnji grad Jastrebarsko.
Arheološka nalazišta iz različitih razdoblja
Područje Parka prirode Žumberak danas je jedno od najrjeđe naseljenih dijelova Hrvatske, sa samo 3000 stanovnika u 135 naselja. No, riječ je o kraju koji je naseljen još od pretpovijesnih dana te kao takav izuzetno bogat arheološkim nalazištima iz različitih razdoblja. Neka od njih moguće je i turistički obići, kao primjerice arheološka nalazišta Budinjak i Brateli na području kojih je zasnovan Arheološki park.
Razgledati se može i ostatke srednjovjekovnih gradova Tuščaka, Starog grada Žumberka te Okića koji se smatra najstarijom plemićkom utvrdom sjeverozapadne Hrvatske.
Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje nudi iznimno mnogo svim zaljubljenicima u prirodu i rekreaciju te je omiljeno izletničko odredište planinara, rekreativaca i izletnika s područja šire okolice.