Pakleni otoci
Pakleni otoci, poznati i kao Škoji, čine skupinu vapnenačkih otoka smještenih u Jadranskom moru. Nalaze se jugozapadno od grada Hvara i protežu se prema zapadnom rtu istoimenog otoka. Arhipelag se sastoji od 19 otoka i hridi, a mnogobrojne uvale oblikuju karakterističnu cjelinu kada se promatraju iz daljine. Otoci su dugi otprilike 10 kilometara, protežu se u smjeru zapad-istok a najviša točka nalazi se na 94 metara nadmorske visine.
Otočje je od 1972. godine zaštićeno kao spomenik prirode i kategorizirano kao značajan krajolik, što dodatno ističe njihovu važnost u očuvanju prirodne ljepote Jadranskog mora.
Etimologija
Ime “Pakleni otoci” potječe od riječi “paklina”, što je vrsta borove smole koja se prikupljala na ovim otocima a koristi se u brodogradnji za premazivanje brodova. Zbog izrazito crne boje narod je pričao da je crna kao pakao. Ime je lokalno malo izmijenjeno u Pakleni otoci a ponekad se nazivaju Paklinski otoci. Lokalno stanovništvo ih zove Škoji, što potječe od talijanskog scoglio (greben, otočić). Na stranim jezicima nazivi su Pakleni Islands (eng.), Pakleni Inseln (njem.), Iles Infernales (fr), Isole Spalmadori (tal.).
Flora i fauna
Vegetacija Paklenih otoka je mediteranska, obogaćena raznolikim vrstama biljaka i drveća. Glavne komponente flore uključuju česminu, mirtu, pelin, smrču, alepski bor, vrijesak, ružmarin, kadulju, kamilicu, majčinu dušicu, komorač, lovor i mnoge druge aromatične mediteranske biljke. Na otoku Sv. Klement posebno se istraživala flora, gdje je evidentirano više od šesto vrsta biljaka, uključujući sedam endemičnih svojti dok ih se 29 nalazi u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatska koja služi za procjenu razine ugroženosti biljaka.
Podmorje Paklenih otoka oduševljava bogatstvom faune, uključujući razne ribe, mekušce i druge morske organizme. Velika rožnjača, poznata i kao crvena gorgonija, dominira podmorjem i igra ključnu ulogu u očuvanju ekosustava. Također, dugokljuni morski konjić (Hippocampus guttulatus) skrivase među algama i morskim cvjetnicama, dok najveći jadranski školjkaš plemenita periska (Pinna nobilis) krasi podmorje. Riba pauk (Trachinus draco) i hridinski ježinac (Paracentrotus lividuslividus) također čine raznoliku paletu morske faune Paklenih otoka.
Geologija i povijest
Geološka građa Paklenih otoka slična je građi otoka Hvara, gdje dominiraju vapnenaci kredne starosti, koji su se formirali na tropskoj Jadranskoj karbonatnoj platformi. Nakon tisućljetnih procesa erozije i okršavanja, stvaranje dinarskih planina, uključujući i današnji izgled otoka, dogodilo se tijekom posljednjeg ledenog doba. Otočje se tada izdiglo iznad razine mora te stvorilo brojne morske kanale i uvale.
Pakleni otoci također imaju bogatu povijest. Arheološki nalazi ukazuju na najraniju prisutnost ljudi na otocima, uključujući gomile koje svjedoče o pogrebnim obredima. Tijekom antičkih vremena, otoci su bili važna luka i središte za Rimljane.
Danas, Pakleni otoci su poznati turistički odredište s naglaskom na prirodnu ljepotu otoka, ronjenje i rekreaciju. Na otocima se nalaze različita naselja i marine za nautičare. Turističke aktivnosti uključuju ronjenje na lokacijama poput hridina Kampel i Sika od Vodnjaka, gdje se mogu istražiti fascinantni podvodni pejzaži.
