Nacionalni park Kornati
Nacionalni park Kornati čini veći dio Kornatskog akvatorija, koji je zbog svoje iznimne krajobrazne ljepote i velikog bogatstva životinjskih i biljnih vrsta, 1980. godine proglašen nacionalnim parkom. Površina mu je 217 km², od čega na kopno otpada 50 km, a ostalo na more. Otočje Nacionalnog parka Kornati obuhvaća 89 otoka, otočića i hridi.
Prosječna površina kornatskog otoka iznosi samo 0,47 km² i samo je 9 otoka većih od 1 km². Pritom samo na najveće otoke Kornat (32,5 km²) i Žut (14,8 km²) otpada 70 % ukupne kopnene površine parka.
Vegetacija kamenjarskih pašnjaka
Kopneni dio Kornata je nekada bio pokriven šumama crnike koje su ljudi svojim djelovanjem pretvorili u kamenjarske pašnjake. Od biljaka tu rastu ilirsko-jadranski endem dubrovačka zečina (Centaurea ragusina), uskolisni trputac (Plantago holosteum) i rešetkasta mrižica (Limonium cancellatum), bijela šupaljka (Corydalis acaulis), pustenasto devesilje (Seseli tomentosum), ilirska perunika (Iris illyrica), jadranska perunika (Iris adriatica), srebroliki slak (Convolvulus cneorum), drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides), višecvjetni sunovrat (Narcissus tazetta), vrste iz porodice kaćunovica (Orchidacea) i mnoge druge.
Bogat životinjski svijet
Na području Nacionalnog parka Kornati zabilježeno je čak 35 vrsta mrava te 18 vrsta dnevnih leptira. Od vodozemaca zastupljena je vrlo prilagodljiva zelena krastača (Pseudepidalea viridis), a od guštera primorske gušterice (Podarcis sicula) i krške gušterice (Podarcis melisellensis), te kućni macaklin (Hemidactylus turcicus).
Prisutne su 4 vrste zmija, od kojih nijedna nije otrovna, a od ptica galeb klaukavac (Larus cachinnans michahelis), morski vranac (Phalacrocorax aristotelis desmaresti), sivi sokol (Falco peregrinus), primorska bjeloguza (Oenanthe hispanica), modrokos (Monticola solitarius) i druge. Krupnih predatora na otoku nema, no može se naći kunu. Posebno je zanimljiva špiljska fauna s 10-ak vrsta šišmiša te vrlo zanimljivim podzemnim vodenim životinjama među kojima su i endemske vrste rakušca Niphargus pectencoronatae i Niphargus hebereri.
Iznimne ljepote i vrijednost podmorjaIznimne ljepote te bogatstvo flore i faune nalazi se i u podmorju Nacionalnog parka Kornati. Velik je tu broj NATURA 2000 vrsta i staništa koja ovom području osiguravaju mjesto u Europskoj mreži zaštićenih područja.
U podmorju parka zabilježeno je više od 350 vrsta algi te oko 850 vrsta životinja od čega 60-ak koralja, oko 180 vrsta mekušaca, 60-ak vrsti bodljikaša i 185 vrsta riba. Među najzanimljivijim su vrstama morske cvjetnice posidonije (Posidonionoceanicae), čije naselja obogaćuju more kisikom te ih se i naziva “plućima mora”, a uz njih dupin (Tursiopstruncatus), te glavata želva (Carettacaretta) čija odrasla jedinka može doseći duljinu oklopa i do 110 cm te tjelesnu težinu i do 115 kg.
