Limski zaljev
Limski zaljev, također poznat i kao Limski kanal ili fjord je morem potopljena dolina u kršu koja se smatra jednim od najljepših istarskih bogatstava. Naravno, nije riječ niti o kanalu niti o fjordu i oba su naziva pogrešna jer je Limski zaljev nastao erozijom rijeke Pazinčice koja je danas većim dijelom ponornica.
Ova krška dolina smjestila se na sam zapad Istarskog poluotoka, sjeverno od prekrasnog grada Rovinja, na udaljenosti od tek dvadesetak minuta. Njena veličina i ljepota nikoga ne ostavlja ravnodušnim pa bi bilo šteta propustiti posjetiti ovaj hrvatski dragulj. Ovaj je zaljev zaštićen te se na njemu ne smije ploviti motornim plovilima, niti roniti ili loviti ribe.
Limski zaljev je svoje ime dobio po latinskoj riječi limes, što znači granica, jer je udolina u kojoj se nalazi zaljev razdvajala rimske provincije čiji su glavni gradovi tada bili Poreč i Pula.
Limski zaljev je prepun života
Limski zaljev je dio veće cjeline, Limske udoline ili Limske drage koja je dugačka čak 35 kilometara, a kojoj je krajnja točka grad Pazin, središnji istarski grad. Limski zaljev se proteže na nešto više od 10 kilometara, a u dubinu seže do 30 metara. Širina zaljeva se mijenja ovisno o mjestu, a njegov najširi raspon iznosi 600 metara.
Zaljev je okružen prekrasnom prirodom, a posebno se ističu strma brda od kojih su neka visoka i do stotinu metara. Prirodna bogatstva oko zaljeva čine zimzelene i listopadne šume bogate faune, a voda koja je djelomično bočata je idealno mjesto za uzgoj mnogih ribljih vrsta i školjki.
U okolici zaljeva možete uživati u šetnjama i biciklizmu, a on je i često odredište ljubitelja penjanja jer se na sjevernoj strani zaljeva nalazi prirodna stijena kao stvorena za free climbing.
Bogata povijest Limskog zaljeva
Limski zaljev je ljudima bio zanimljiv još u davnoj povijesti, u doba prije Krista. Na tom su se području nastanili Iliri koji su na brežuljcima u okolici izgradili svoja naselja, tzv. Ilirske Gradine.
Na južnoj strani, na visini od stotinu metara nalazi se i poznata Romualdova pećina. Ovo je mjesto na kojem su se od 11. stoljeća nadalje održavali crkveni i vjerski obredi. Pećina je svoje ime dobila po Romualdu, svećeniku koji je živio kao pustinjak i koji je bio u potpunosti posvećen vjeri. On se smatra osnivačem benediktinskog samostana Sv. Mihovila koji se nalazi u blizini. Pećina je otvorena za javnost.
U blizini Limskog zaljeva smjestio se i srednjovjekovni gradić Dvigrad, čiji su ostaci prilično dobro sačuvani pa još možete vidjeti gradska vrata i nekoliko očuvanih obrambenih kula. Iako je grad donedavno bio prepušten zubu vremena u posljednje se vrijeme radi na njegovoj restauraciji pa ga svakako ne smijete propustiti posjetiti.
