Lazareva pećina
Lazareva pećina je jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta na istoku Srbije, a nalazi se na prostoru općine Bor, u podnožju Kučaja, na obali Lazareve rijeke. Često se naziva i Zlotskom pećinom jer je udaljena samo par kilometara od Zlota.
Ova prekrasna izvorska špilja u neposrednoj je blizini krškog vrela i okružena je brojnim speleološkim objektima jednake ljepote. Zato se ponekad na skup ovih speleoloških objekata referiramo nazivom “Zlotske pećine”. Od spomenutih pećina Lazareva je naravno najpoznatija i najpristupačnija turistima zbog svojeg uređenja.
Pećina se sastoji od dva vodoravna špiljska kanala, starijeg koji je suh i fosilni, i mlađeg koji je aktivni i riječni. Samu pećinu izgradila je podzemna rijeka koja danas prolazi kroz riječni dio Lazareve pećine. Iako je istraženo samo 9 kilometara špilje, procjenjuje se da duljina njezinih špiljskih kanala prelazi čak 10 kilometara.
Lazareva pećina je 1949. godine zaštićena kao spomenik prirode, a 2005. proglašena je objektom geobaštine Srbije. Nalazi se unutar područja Spomenika prirode Lazarev kanjon, i oni skupa čine iznimno poseban i važan dio prirode Srbije.
Arheološko nalazište
Osim što je pećina prekrasan geološki objekt, ona ima i povijesno značenje. U Lazarevoj pećini nalazi se i arheološko nalazište u kojemu s otkriveni artefakti iz bakrenog, brončanog i željeznog doba.
Najstarije kulture koje su naseljavale ovu špilju bile su one iz Krivodola, Salkuca i Bubnja te Kodžadermena, Gumelnica i Karanova, koje su naselile pećinu početkom bakrenog doba, prije oko pet tisuća godina.
Ove kulture ostavile su tragove mnogih keramičkih predmeta i koštanog oruđa te bakrene predmete poput kopči i igala. U vrijeme brončanog doba ova pećina imala je važnu ulogu lovačke stanice dok je u željeznom dobu ona postala važna za metalurgiju.
Živi svijet Lazareve pećine
Kao i svaki speleološki objekt, Lazareva pećina ima vrlo specifičan ekosustav. To posebno vidimo po fosilnim tragovima sada izumrle faune pećine. Pronađeni su ostaci pećinskog medvjeda, lava i hijene. Danas je ta fauna malo drugačija, i pronalazimo najčešće troglobionte i troglofile od kojih su važni mnogi endemski člankonošci. U pećini zabilježeno je čak dvadeset vrsta šišmiša koji ondje pronalaze sklonište.
Ostale Zlotske pećine
Ako posjećujete Lazarevu pećinu, vjerojatno ćete upoznati i druge važne speleološke objekte u okolici koje skupa zovemo Zlotskim pećinama. Neke od ovih pećina su Mandina, Vodena, Hajdučica i Vernjikica. Ipak, položaj i sam izgled ovih pećina nije se svidio čovjeku te stoga one nisu toliko bogate poviješću kao Lazareva špilja. Iako je Lazareva pećina najpoznatija od Zlotskih pećina, pećina Vernjikica svojim atraktivnim dvoranama prepunim stalagmita i stalaktita također je dobila status objekta zaštićenog zakonom.
