Kanjon rijeke Cetine
Najpoznatija rijeka srednje Dalmacije i jadranskog sliva je rijeka Cetina. Izvire na nadmorskoj visini od 385 metara blizu sela Cetine par kilometara od Vrlike u podnožju Dinare, duga je 100,5 km i porječje joj iznosi 1463 m2. U nju dotječu i podzemne vode jugozapadnog dijela Bosne i Hercegovine. Od svoga izvora do mjesta Zadvarije, koje se nalazi u Omiškom zaleđu, teče prema jugoistoku te tamo mijenja smjer istok-zapad i pred ušćem koje se nalazi u gradu Omišu utječe u Jadransko more.
Legende kažu da je dobila ime po frigijskoj (antičkoj) riječi Zetna što znači vrata a drugi tvrde da je ime nastalo od poljske rijeke Cetyine. Kako god je dobila ime, Cetina je žila kucavica srednje Dalmacije i uz nju su se razvile brojne poljoprivredne površine i bogat svijet prirode.
Biljni i životinjski svijet
Kanjon rijeke Cetine proglašen je područjem Zaštićenog krajolika 1963 godine kao poseban fenomen. Jednim dijelom toka duboko se usjekla između planine Mosora i Omiške Dinare tvoreći kanjone visoke i do 300 metara te je tako stvoren taj poseban ekosustav.
Ljekovite biljke koje ovdje možemo naći kao što su smilje, vrijesak, kadulja, majčina dušica i gospina trava pravi su mamci za ljubitelje prirodne ljekarne. Za ljubitelje ptica tu su gnjezdilišta velikog ronca, crvenonoge prutke, crne liske a na samom ušću rijeke gdje se spaja sa morem možemo vidjeti i divlje patke koji su se na neki način prilagodile toj čudnoj simbiozi slatke vode i slanoga mora. Za ribolovce pravi mamac su pastve i štuke. U šumama oko rijeka možemo naići na lisice, zečeve, kune, jazavce a čak i divlje svinje.
Zaštita i očuvanje Cetine
Nažalost, Cetina je zbog svoga toka bila pogodna za stvaranje hidroelektrane te su tako u svome toku sagrađene dvije najpoznatije: HE Peruča i najstarija HE Zakučac. Uz to, stvoreno je i veliko umjetno akumulacijsko jezero Peruča što je dodatno nekim dijelom narušilo prirodne tokove Cetine.
Velika polja Sinjsko i Vrličko koje su ujedno i poljoprivredne površine, prevelika upotreba pesticida ali i umjetnih gnojiva te u današnje vrijeme turizam narušavaju krhki ekosustav. No ipak, ljudi koji žive i rade kojima je Cetina smisao života i sve ono što ona predstavlja trude se na različite načine uz zaštitu imati i onu vrstu turizma koji neće opteretiti sustav. Pješačke staze kroz kanjone, planinarenja, botanički turizam uz strogo kontroliranje može biti i dodatni poticaj u zaštiti Cetine.
Cetina je duša i srce srednje Dalmacije i o njoj ovise ljudi biljke i životinje.
