Gromačka špilja
Gromačka špilja ili Gromački vlak nalazi se pored sela Gromača na nadmorskoj visini od 605 m, udaljena oko 20 km sjeverozapadno od Dubrovnika. Jedan je od naših najznačajnijih speleoloških objekata.
Premda je narod znao za nju od pamtivijeka, prvi puta je službeno u javnosti objavljena 1985. godine kada su članovi Speleološkog odsjeka sveučilišnog Planinarskog društva Velebit iz Zagreba istraživali špilje i jame zbog traženja izvora pitke vode u speleološkim objektima. Špilja je već iduće 1986. godine postala zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode zbog svojih estetskih, geomorfoloških i arheoloških vrijednosti.
Opis špilje
Špilja nema jednostavan pristup, potrebno je uzbrdo pješačiti kroz krš a sam ulaz je teže pronaći jer je uzak i jedva prolazan. Početni hodnik širine 30 m i visine oko 20 m strmo se spušta prema sjeveroistoku do prostorije Dubrovačkih trubadura, koja je nazvana tako jer je istoimeni nekoć popularni glazbeni sastav u čast otkrića špilje u toj prostoriji održao koncert. Prolaz dalje ide u Kristalnu dvoranu koja se grana u Korjeniti kanal bogat spiljskim ukrasima a ljepotom se ističe Aragonitni kanal s aragonitnim cvjetovima i stalaktitima te Kanal crnih koralja bogat tamnim koraloidima. Treći dio špilje čini kratak ali uzak i vrlo strmi kanal na čijem dnu teče potok a u najdubljem kanalu nalazi se malo jezerce.
Istraživanjem špilje na oko 300 m od ulaza otkrili su se tragovi bosih nogu prethistorijskog čovjeka starih 6000 – 12 000 godina. Danas znamo da su ušli do 750 m duboko od ulaza i spustili se 85 metara pri čemu su savladali okomiti kanal visok oko 50 m, a kako su tamo pronađeni ostaci keramičkih posuda koji datiraju i 4000 – 5000 pr. Kr. pretpostavka je da su išli po vodu u dublje kanale kada bi ona na ulaznom dijelu presušila.
Fauna
Špilju odlikuje bogatstvo podzemne faune te su pronađene neke vrste koje nisu bile poznate ni u svjetskoj znanosti. Značajna istraživanja provelo je Hrvatsko biospeleoloko društvo kroz 2003. i 2004. godine. Utvrđeno je tristotinjak svojti kao što su kukci kornjaši, paučnjaci, pauci i pseudoštipavci, kopneni i vodeni rakovi, šišmiši. Gromačka špilja također je nalazište čovječje ribice (Proteus anguinus), endemične vrste koja živi samo na području Dinarida.
