Đurđevački pijesci
U nizinama između Bilogore i Drave, u središnjoj Hrvatskoj nalazi se jedinstveno područje nazvano Đurđevački ili Podravski pijesci, a nerijetko se ovo područje naziva i Hrvatskom Saharom. Ipak, Đurđevački pijesci ne mogu se svrstati u tipičan pustinjski lokalitet. Područje je sačinjeno od brojnih pješčanih uzvišenja i udubljenja koja se blago izmjenjuju u visini tek 4 do 6 metara, a većinom su prekrivena vegetacijom. Područje je okruženo plodnim oranicama, livadama i naseljima zbog čega je uistinu raritetno i posebno. Godine 1963. Đurđevački pijesci proglašeni su posebnim geografsko-botaničkim rezervatom.
Specifičnost reljefa
Pješčano područje koje sačinjavaju dine prekrivene vegetacijom protežu se puno šire od samog rezervata, čak i do 20 kilometara udaljenosti. Na manjem području možemo vidjeti tipične pustinjske uzvisine sa valovitim slojevima pijeska.
Tijekom povijesti, ovo područje nekoliko je puta mijenjalo svoj reljef. Na njega je osim vremenskih prilika utjecao i ljudski faktor. S obzirom na poljoprivrednu tradiciju ovoga kraja, pijesak nošen vjetrom je u mnogome smetao usjevima, stoga je njegovo djelovanje smireno ljudskom rukom. Naime, pješčane dine su prvo poravnate, zatim su iskopani kanali u koje je posađena biljka zečjak koja sprječava da vjetar odnosi pijesak, a štiti i druge biljke svojom strukturom. Kasnije su ovdje svoje stanište pronašle i brojne druge vrste.
Pješčana podloga i bogata vegetacija ovo područje čine jedinstvenim i promjenjivim u vremenu.
Jedinstvena flora i fauna
Đurđevački pijesci su jedinstveno stanište za brojne biljne i životinjske vrste. Područje rezervata broji oko 118 vrsta biljaka.
Vlasulja bradica (Festuca vaginata) koja izgleda poput široke metlice i gladica sa izgledom poput pšenice, dvije su najrasprostranjenije biljke na ovom području. Ove biljke su predstavnice pješčarske vegetacije te su posebno razvijene kako bi preživjele život u suhom, nestabilnom tlu. Biljke pješčarske vegetacije nerijetko su prekrivene bodljama, dlakama i voskom. Osim ove dvije trave, biljke koje prekrivaju velik dio ovog područja su i već spomenuti zečjak, kupina, bazga, ambrozija, majčina dušica pješčarka i poljski pelin, a uz sam rub rezervata, u blizini plodnih ravnica, rastu bagrem i bor. Osim specifičnih biljnih vrsta, ovdje je stanište pronašlo 30-ak vrlo rijetkih vrsta leptira, ponajviše velikih, a koji su karakteristični za ovakvo tlo i vegetaciju.
