Botanički vrt Zagreb
Botanički vrt Zagreb, koji se nalazi u samom srcu glavnoga grada na površini od 5 hektara, nudi opuštajuću oazu mira i ljepote za sve posjetitelje. Čarobna destinacija privlači ljubitelje prirode i turiste već više od 130 godina, te se ponosi činjenicom da je najstariji botanički vrt u Hrvatskoj.
Povijest nastanka vrtova
Priča o Botaničkom vrtu Zagreb počinje u drugoj polovini 19. stoljeća idejom profesora dr. Bohuslava Jiruša (1841. – 1901.), prvog profesora botanike na Sveučilištu u Zagrebu. Konkretno ostvarenje te ideje pripada Antunu Heinzu (1861. – 1919.), botaničaru koji je 1889. godine konačno ostvario ideju u konkretnu izvedbu. Izrada glavnog nacrta vrta povjerena je vrtlarskom nadzorniku Viteslavu Durhaneku (1857. – 1924.), a prvi radovi na izgradnji započeli su 1890. godine.
Planiranje i sadnja biljaka odvijala se prema sustavu sadnje gdje je uzeta u obzir srodnost biljaka a istovremeno se vodila i briga o estetskoj vrijednosti vrta. Najveći dio Botaničkog vrta izgrađen je u pejsažnom (engleskom) stilu, gdje su skupine drveća i grmlja sadile na nepravilnim poljima arboretuma i krivudavim stazama. Jedini dio koji se izdvaja formalnim (francuskim) stilom je cvjetni parter na južnoj strani staklenika, s pravilnim i simetričnim tlocrtom. U narednom razdoblju, Botanički vrt je kontinuirano rastao i razvijao se. Sagrađeni su staklenici, vrtlarska kuća, izložbeni paviljon, umjetna jezerca i drugi objekti.
Godine 1927., prema ideji profesora Ive Horvata (1897. – 1963.), stvoren je kamenjar na kojem se uzgajalo pretežito planinsko bilje iz hrvatskih krajeva, koje je profesor Horvat prikupljao tijekom brojnih terenskih istraživanja.
Pored svoje značajne uloge u obrazovanju i znanstvenim istraživanjima, Botanički vrt je također postao dragocjen kulturno-povijesni i turistički resurs za Zagreb. 1971. godine, Botanički vrt je pravno zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture.
Što nudi Botaničkom vrt?
U botaničkom vrtu u Zagrebu trenutno se nalazi oko pet tisuća različitih primjeraka bilja iz svih dijelova svijeta. Mnoge od tih biljaka su zaštićene, endemske vrste. Zbirka vrta podložna je promjenama, svake godine se sade različite jednogodišnje biljke. Svaka biljka je precizno označena latinskim nazivom, što i laicima omogućuje daljnje istraživanje, “guglanje” vrste te daljnje educiranje o njoj.
Iako mnogi vrt smatraju svojim mjestom za opuštanje i odmor, glavna svrha botaničkog vrta je obrazovanje studenata koji studiraju prirodne znanosti i kojima je Botanički vrt prilika da se upoznaju s bioraznolikošću njegovog ekosustava. Botaničari rade na zaštiti hrvatskih autohtonih biljaka, istražuju biljke na njihovim prirodnim staništima te sakupljaju sjemenke radi uzgoja i razmjene “duplića” s drugim botaničkim vrtovima u svijetu.
Osim bogate i raznolike flore kojoj se posjetitelji mogu diviti prilikom posjeta, u parku se postavljaju zanimljive izložbe u izložbenom paviljonu, a nerijetko se nađu i edukativne radionice. Povremeno je moguće i kupiti sadnice biljaka koje su višak a uzgajane su radi potrebe zbirke vrta, radi nastave ili istraživanja.
Za vrijeme hladnog dijela godine, Botanički vrt je zatvoren za posjetitelje radi očuvanja biljaka tijekom zimskih mjeseci.
