Primorski žilj
Pancratium maritimum
Karakteristike
Primorski žilj (Pancratium maritimum L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice sunovrata (Amaryllidaceae). Naraste do 50 cm visine. Lukovica je jajolika, velika 5-7 cm, prekrivena crvenkastosmeđim ljuskama. Korijen je dubok i nekoliko metara. Listovi su jednostavni, plavkastozeleni, prizemni, dugi do 60 cm, široki oko 2 cm, cjelovitog ruba, uspravni premda težinom povijeni, zimzeleni su ali se obično osuše ljeti prije cvatnje. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, krupni, veliki do 15 cm, skupljeni su po 3-15 i nalaze se na vrhu uspravne drške. Čine ih 6 bijelih listića koji su srasli u dugačku cijev, tučak ima podraslu, trogradnu plodnicu koja nosi mnogo sjemenih zametaka, prašnika ima 6. Suptilnog su ali ugodnog mirisa, cvatu od kolovoza do listopada. Oprašuje ih slakov ljiljak (Agrius convolvuli). Plod je jajolika kapsula koji se otvara s tri zaklopca, sadrži nekoliko sjemenki u svakom odjeljku. Sjemenke su crne, glatke i sjajne, nepravilno uglate.
Stanište
Rasprostranjen je u južnoj Europi, jugozapadnoj Aziji i sjeverozapadnoj Africi na primorskim područjima Sredozemlja. Kod nas ga ima samo u južnom dijelu Dalmacije i na otocima. Raste na plažama, na sunčanom staništu, na dobro dreniranoj, pjeskovitoj zemlji. Otporan je na hladne temperature do -5°C. Razmnožava se sjemenom ili dijeljenjem lukovica nakon cvatnje. U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske vodi se kao kritično ugrožena i strogo je zaštićena biljka.[1][2] Očuvanju vrste zasigurno ne pogoduje razvoj turizma i učestalo branja cvjetova.
Uzgaja se kao ukrasna biljka.
Etimologija
Naziv roda Pancratium potječe od grčkih riječi pan (sve) i kratos (snaga),[3] zbog mišljenja da biljka liječi sve bolesti ili zbog sposobnosti da izdrži ekstremne vremenske neprilike. Ime vrste maritimum (morski) ukazuje na stanište. Na stranim jezicima nazivi su sea daffodil, sand daffodil (eng.), Dünen-Trichternarzisse, Strandlilie (njem.), lis maritime, lis de mer, lis des sables (fr.), giglio di mare, narciso marino, giglio marino comune (tal.), azucena de mar, acinto de mar, nardo marítimo (špa.), narciso-das-areias, lírio-das-praias, pancrácio (port.), obmorski pankracij (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Toni Nikolić, Jasenka Topić, (2005.), Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Zagreb: Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Toni Nikolić, Sanja Kovačić, Mirko Ruščić, Milenko Milović, Vanja Stamenković, Darko Mihelj, Nenad Jasprica, Sandro Bogdanović, Jasenka Topić, (2008.), Flora jadranske obale i otoka – 250 najčešćih vrsta, Zagreb: Školska knjiga d.d.
