Primorska makovica

Karakteristike

Primorska makovica (Glaucium flavum Crantz) je dvogodišnja ili trajna biljka iz porodice makova (Papaveraceae). Stabljike su uzdižuće ili polegnute, razgranate, duge do 100 cm. Listovi su naizmjenični, zadebljani, mesnati i plavkasti, perasto razdijeljeni na uske, dlakave segmente uvijenih rubova. Donji listovi nalaze se na dugim peteljkama, gornji listovi su sjedeći i obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su slični cvijetu maka. Pojedinačni su, veliki, promjera oko 9 cm, nalaze se na kratkim i debljim stapkama koje rastu u pazušcima listova. Ocvijeće je dvostruko, čašku čine dva dlakava lapa koja brzo otpadnu, vjenčić je građen od četiri velikih, okruglastih, žutih latica koje ponekad pri osnovi imaju narančastu mrlju. Prašnici su žuti i mnogobrojni, nalaze se na tankim prašničkim nitima dugima 10-20 mm. Cvate od lipnja do listopada. Plod je tobolac dug 15-30 cm, u dvije komore sadrži brojne bubrežaste, crne sjemenke. Biljka sadrži mliječni sok.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena u dijelovima Europe, zapadne Azije i sjeverne Afrike, u Sjevernoj Americi smatra se udomaćenom i invazivnim korovom. Raste jedino uz morsku obalu, na pjeskovitoj i šljunkovitoj obali, u unutrašnjosti kontinenta je nema. Možemo je naći do 700 m nadmorske visine. Kod nas ima status ugrožene vrste i strogo je zaštićena vrsta.^[1]

Uzgaja se kao ukrasna biljka, razmnožavanje se vrši sjemenom u proljeće dok dijeljenje nije preporučljivo. Odgovara joj sunčano stanište i dobro drenirano tlo, siromašno do umjereno plodno tlo.

Etimologija

Latinski naziv roda Glaucium potječe od grčke riječi glaukos (plavkast, sivozelen), zbog izgleda listova. Ime vrste flavum latinska je riječ flavus (svijetložut).^[2] Naš naziv primorska makovica ukazuje na stanište. Ime vrste makovica dano je zbog cvjetova koji su nalik cvjetovima maka. Na stranim jezicima nazivi su yellow hornpoppy, yellow horned poppy (eng.), Gelber Hornmohn (njem.), glaucienne jaune, pavot cornu, pavot jaune des sables (fr.), papavero giallo, papavero cornuto, papavero delle dune (tal.), glaucio, adormidera marina, amapola loca, amapola marina (špa.), rumena ceduljka (slo.).

Rod makovica (Glaucium) sadrži 25 vrsta, u našoj flori zabilježene su dvije od kojih je druga rjeđa crvena makovica (Glaucium corniculatum) crvenih cvjetova.

Upotreba

Mliječni sok koji stabljika ispušta sadrži otrovne alkaloide (najvažniji je glaucin). U prošlosti se iz sjemnki dobivalo kvalitetno ulje koje se koristilo kao gorivo za svjetiljke i izradu sapuna, ili nakon obrade kao kuhinjsko ulje.^[3]

Galerija fotografija

Literatura

1. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Toni Nikolić, Sanja Kovačić, Mirko Ruščić, Milenko Milović, Vanja Stamenković, Darko Mihelj, Nenad Jasprica, Sandro Bogdanović, Jasenka Topić, (2008.), Flora jadranske obale i otoka – 250 najčešćih vrsta, Zagreb: Školska knjiga d.d.
4. Susan Carter, Carrie Becker, Bob Lilly, (2007.), Perennials: The Gardener’s Reference, Portland: Timber Press

Autorska prava fotografija

• Haplochromis
• Bernard Dupont
• Donkey sho