Pravi duhan

Karakteristike

Pravi duhan (Nicotiana tabacum L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Stabljika je uspravna, malo razgranata u gornjem dijelu, u donjem dijelu drvenasta, naraste do 2 metra visine. Obrasla je žljezdastim dlakama. Listovi su naizmjenični, sjedeći, izduženo eliptični, donji listovi posebno su veliki, dug do 70 cm, cjelovitih rubova. Prema vrhu stabljike postupno se smanjuju. Cvjetovi su dvospolni, rastu na vrhovima stabljika i skupljeni su u razgranate metličaste cvatove. Ocvijeće je dvostruko, građeno od čaške i vjenčića. Čašku čine pet međusobno sraslih lapova koji su na vrhu šiljasti, vjenčić je građen od pet crvenkastih latica. Tučak ima nadraslu plodnicu koja nosi mnogo sjemenih zametaka, njuška tučka je okruglasta, vrat je dugačak. Prašnika je pet i nejednake su dužine. Cvate od lipnja do studenog. Plod je oko 2 cm dugi, glatki, smeđi tobolac koji u dva pretinca sadrži mnogobrojne sitne, smeđe sjemenke.

Stanište

Porijeklom je iz Amerike, u Europu je unešen prvo u Portugal i Španjolsku. Sadio se kao ukrasna i ljekovita biljka, danas se uzgaja najviše kao industrijska biljka. Razmnožava se sjemenom. Odgovara mu lagano, pjeskovito i ilovasto tlo, osjetljiv je na mraz.

Medenje

Medonosna je biljka, pčele sakupljaju male količine nektara i peluda. No kada pčele dolaze u cvijet da bi došle do nektara, često ugibaju jer se zbog oblika cvjetne krunice zalijepe krilima kad se uvuku unutra. Na površini od 1 ha mogu sakupiti do 30 kg meda. Med je gorak, neukusan i otrovan zbog nikotina, pelud također.^[1]

Etimologija

Latinsko ime roda Nicotiana dodijelio je njemački botaničar Adam Lonicer (1528. – 1586.) u čast francuskog diplomata Jean Nicota (1530. – 1600.) koji je prenio iz Portugala u Francusku sjeme pravog duhana (Nicotiana tabacum) te je prvi opisao njegove ljekovite značajke. Hrvatski naziv duhan turcizam je, izvorno porijeklom iz arapskog.^[2] Na stranim jezicima nazivi su tobacco (eng.), Virginischer Tabak (njem.), tabac cultivé, grand tabac, herbe à Nicot (fr.), tabacco (tal.), tabaco de Virginia, petén, hierba santa (špa.)

Upotreba

Svi dijelovi biljke sadrže otrovne alkaloide. Najvažniji je nikotin koji djeluje na živčani sustav, uzrokuje znojenje, povisuje krvni tlak, suzuje krvne žile itd.^[3]

Zbog visokog sadržaj anikotina koristi se kao insekticid u povrtlarstvu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Matija Bučar, (2008.), Medonosne biljke kontinentalne Hrvatske: staništa, vrijeme cvjetanja, medonosna svojstva, Petrinja: Matica hrvatska
2. Vladimir Anić, Ivo Goldstein, (2004.), Rječnik stranih riječi, Zagreb: Novi Liber
3. Zvonimir Maretić, (1986.), Naše otrovne životinje i bilje, Zagreb: Stvarnost

Autorska prava fotografija

• Magnus Manske
• H. Zell
• Joachim Müllerchen
• Magnus Manske