Prava broćika

Karakteristike

Prava broćika ili ivanjsko cvijeće (Galium verum L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice broćeva (Rubiaceae). Stabljika je uglavnom uspravna ili uzdižuća, tanka i razgranata, gola ili dlakava, ima četiri ispupčene linije, naraste do 100 cm visine. Podanak je puzajuć i valjkast. Listovi su tamnozeleni, kratki i tanki, dugi 1-2,5 cm, široki 1-2 mm, cjelovita su i povijena ruba sa šiljastim vrhom, na licu tamnozeleni, goli ili slabo hrapavi, na naličju su prekriveni gustim finim dlačicama, skupljeni su po 8-12 u pršljenu. Cvjetovi su mirisni, nalaze se na uspravnim kratkim stapkama i skupljeni su u guste metličaste cvatove. Vjenčić je žut, promjera oko 2 -3 mm, listići su mu ušiljeni. Cvatu od lipnja do listopada. Ugodnog su mirisa na med. Plod je gladak, gol, crven do crn, dug oko 1,5 mm.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, Aziji, Sjevernoj Africi i Sjevernoj Americi. Staništa su joj svijetle šume, travnjaci, suhe livade, neobrađena mjesta, traži sunčana mjesta. Razmnožava se sjemenom i vegetativnim putem.

Dobra je medonosna biljka, pčelama daje dosta nektara i malo peluda. U krmi se smatra lošom jer kvari kvalitetu mlijeka i mliječnih proizvoda.

Etimologija

Latinsko ime roda Galium potječe od grčke riječi gala (mlijeko), jer se ova vrsta koristila za grušanje mlijeka. Ime vrste verum znači pravi.^[1] Na stranim jezicima nazivi su lady’s bedstraw, yellow bedstraw (eng.), Echtes Labkraut (njem.), caille-lait jaune, gaillet vrai (fr.), caglio zolfino (tal.), cuajaleche (špa.), prava lakota (slo.).

Upotreba

Koristi se vršni dio biljke u fazi cvatnje. Beremo je za suha i sunčana vremena te sušimo na hladnom i prozračnom mjestu. Utječe na imunitet, čisti i podržava limfni sustav, koristi se kod otečenih limfnih žlijezda, tonzilitisa, čireva. Također se upotrebljava kod bubrežnih bolesti. Djeluje opuštajuće, detiksificira, ima diuretičko djelovanje, potiče čišćenje sekreta. Kod upale grla upotrebljavamo je poput kadulje, skuhamo čaj i grgljamo.

Koristi se u kućnoj proizvodnji sira jer zgrušava kazein u mlijeku. Medni miris ostaje i kad se biljka osuši te se u prošlosti koristila za izradu jastuka za bolji san.

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
3. Ljubomir Mišić, Radomir Lakušić, (1990.), Livadske biljke, Sarajevo: Svjetlost
4. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga