Poljski ostak

Karakteristike

Poljski ostak, kostriš ili svinjak (Sonchus arvensis L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, u gornjem dijelu razgranata i četinasto dlakava, šuplja, prekrivena čekinjastim dlakama, naraste do 100 cm visine. Korijen je jako razvijen. Listovi su naizmjenični, goli, perasto urezani i izverugani, kada ostare postanu trnoviti. Donji listovi su suženi u peteljku, gornji su sjedeći. Cvjetovi su žuti, jezičasti, skupljeni u cvjetne glavice promjera 5 cm na vrhovima grana. Ovoj je široko zvonast, velik do 2 cm, crnkastozelen, žljezdasto dlakav (osim kod var. laevipes), listići su duguljasto kopljasti i poredani poput crijepova na krovu. Cvate od svibnja do listopada. Plod je rebrasti ahenij s papusom koji ima više redova dlaka. Jedna biljka godišnje proizvede do 30 000 sjemenki.^[1] Cijela biljka sadrži mliječni sok.

Stanište

Rasprostranjen je u Europi, zapadnoj Aziji i Sjevernoj Americi. Raste na plodnim i vlažnim zemljištima, kao korov u vrtovima, na oranicama, u voćnjacima i vinogradima. Razmnožava se sjemenom i vegetativnim putem, korijen ima mnogo pupova kojima prema potrebi može stvoriti velike kolonije. U literaturi je zabilježen podatak da su mu pod usjevom ječma podzemni organi u godini ostvarili dužinu od 10 800 m/ha.^[2]

Dobra je medonosna biljka, pčele salijeću cvjetove i sakupljaju nektar i pelud.

Etimologija

Latinsko ime roda Sonchus bilo je ime za biljke slične čičku kod Teofrasta, Dioskorida i Plinija.^[3] Ime vrste arvensis znači poljski. Na stranim jezicima nazivi su corn sow thistle, field milk thistle, swine thistle, dindle, gutweed (eng.), Acker-Gänsedistel (njem.), laiteron des champs (fr.), grespino dei campi, grespino dei campi (tal.), cerraja arvense (špa.), njivska škrbinka (slo.), poljska gorčika (sr.).

Upotreba

Jestivi su mladi listovi ubrani u proljeće i kuhani korijen.^[4]

Galerija fotografija

Literatura

1. Taib Šarić, (1991.), Atlas korova: 100 najvažnijih vrsta korovskih biljaka u Jugoslaviji, Sarajevo: Svjetlost zavod za udžbenike i nastavna sredstva
2. Nada Hulina, (1998.), Korovi, Zagreb: Školska knjiga
3. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
4. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
5. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
6. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga