Poljski kotrljan
Eryngium campestre
Karakteristike
Poljski kotrljan (Eryngium campestre L.) je trajna zeljasta biljka gmolika rasta iz porodice štitarki (Apiaceae). Stabljika je uspravna i debela, naraste do 70 cm u visinu. Snažni i čvrsti, blijedozeleni listovi perasto su izrezani i bodljikavo nazubljeni, svaki vrh završava oštrim trnom. Cvjetovi su plavkastozelene boje, skupljeni u okruglaste, glavičaste štitove na vrhovima grančica, ispod su široki bodljikavi ovojni listići. Cvate od srpnja do rujna. Posjećuju je pčele kojima daje malo nektara i cvjetnog praha. Plod je jajolik kalavac.
Stanište
Prirodno je rasprostranjen u središnjoj i južnoj Europi. Raste na kamenitom, dobro dreniranom i siromašnom tlu, nalazimo ga po suhim livadama, vinogradima, uz putove. Ne uspijeva na sjenovitim mjestima. Razmnožava se sjemenom.
Etimologija
Latinski naziv roda Eryngium moguće da potječe od grčke riječi eruma (zaštita, obrana) čime se ukazuje na bodljikavost listova. Prema drugom izvoru potječe od grčke riječi eryggano (podrigujem), jer se biljka u prošlosti koristila protiv nadimanja. Ime vrste campestre znači poljski.[1] Na stranim jezicima nazivi su field eryngo (eng.), Feld-Mannstreu (njem.), panicaut champêtre (fr.), calcatreppola (tal.), cardo corredor, cardo setero (špa.), poljska možina (slo.).
Srodna vrsta mu je plavi kotrljan (Eryngium amethystinum) čiji su listovi i cvjetovi obojeni u plavu boju.
Upotreba
Jestivi su mladi izdanci i mladi prizemni listovi. Listovi se beru dok su još cjelovita oblika, odnosno dok nisu izrezani. Jedu se kao povrće. Korijen se peče, kuha ili kandira, sadrži mnogo šećera zbog čega je slatkasta okusa. Vadimo ga u proljeće ili jesen.[2]
Kalendar branja
Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.
