Poljska preslica Equisetum arvense

Carstvo:
Red:
Equisetales
Porodica:
Vrsta:
Equisetum arvense

Karakteristike

Poljska preslica (Equisetum arvense L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice preslica (Equisetaceae). Podanak je puzajuć i vrlo razgranat, vrlo dug a prodire u zemlji i do tri metra.[1] U rano proljeće (ožujak, travanj) iz njega prvo niču do 20 cm visoke uspravne, svijetlosmeđe, plodne stabljike koje u vršnim trusnicima nose sporangije a imaju do 2 cm duge rukavce sa 8-12 zubaca. Nakon što spore dozriju njihovi plodni izdanci uginu te krenu nicati sterilne stabljike koje se sterilne, izbrazdane, tvrde, šuplje, narastu do 50 cm visine. Oni su zelene boje, izrazito čvrsti i žilavi, a u pršljenovima stvaraju bočne izdanke.

Stanište

Rasprostranjena je na području Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Staništa su joj ilovasta i kisela tla gdje često raste u velikim skupinama. Nalazimo je suhim i pjeskovitim mjestima, na poljima i neobrađenim zemljištima, uz putove i nasipe u nizinskom i brdskom pojasu. Vrlo je česta biljka te iako je vrlo korisna, smatra se korovom koji se teško iskorjenjuje. U sušnim godinama znaju se dogoditi najezde miševa koji grizu podanke preslice kada se kreću kroz tlo i potiču njezine spavajuće pupove, čime mogu prouzrokovati obilni rast biljke.[2]

Etimologija

Latinsko ime roda Equisetum potječe od riječi equus (konj) i seta (dlaka), vjerojatno zbog tankih ali krutih izdanaka vrsta u rodu.[3] Ime vrste arvense znači poljski. Na stranim jezicima poznata je kao horsetail (eng.), Acker-Schachtelhalm, Zinnkraut (njem.), prêle des champs (fr.), equiseto dei campi (tal.), cola de caballo (špa.), njivska preslica (slo.), rastavić (sr.).

Upotreba

Plodne stabljike su jestive, sakupljaju se početkom proljeća. Pripremaju se kuhanjem, prženjem ili se konzerviraju u octu nakon što se im se odstrane rukavci.[4]

U kasno proljeće i ljeti sakupljaju se nadzemne zelene sterilne stabljike. Bogate su različitim mineralnim tvarima (15-18%), od kojih posebno sadrže silicijsku kiselinu (15-18%), aluminijev i kalijev klorid (1,5%), mangan, flavonoide, jabučnu, oksalnu i akonitnu kiselinu, gorke tvari, sitosterol, vitamin C i drugo.[5] Korisne su kao direutik (potiče izlučivanje mokraće) i hemostiptik (sredstvo za zaustavljanje krvarenja). Koriste se za bolesti pluća, tuberkulozu, zadržavanje mokraće, upale bubrega, za mineralizaciju organizma, kod osteoporoze, za krhke nokte.

  • 1 žličica kuha se u 300 mL vode (malo više od 1 šalice) 5 minuta i procijedi. Pije se 3× dnevno.

U vrtu i okućnici korisna je za jačanje otpornosti biljaka, djeluje preventivno protiv hrđe i plijesni te kao insekticid protiv moljaca, grinja i crvenog pauka.[6] Više o izradi pripravka vidite ovdje.

Zbog grube teksture stabljike služe za brušenje i čišćenje predmeta, kao prirodni brusni papir.

U ishrani konja i goveda moguća su otrovanja kada je poljska preslica sastavni dio njihove redovne krme. Djeluje na smanjivanje koncentracije vitamina B1. Već kod 5% u udjela poljske preslice u sijenu konji pokazuju znakove kliničkih otrovanja.[7]

Galerija fotografija

Podijeli