Poljska čestika Thlaspi arvense

Carstvo:
Red:
Brassicales
Porodica:
Vrsta:
Thlaspi arvense
Sinonimi:
Lepidium thlaspi Roxb., Thlaspi baicalense DC., Thlaspidium arvense (L.) Bubani

Karakteristike

Poljska čestika ili poljski mošnjak (Thlaspi arvense L.) je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Stabljika je uspravna, slabo razgranata, gola, naraste do 50 cm visine. Listovi su naizmjenično smješteni, duguljasti ili obrnuto jajasti, goli, slabo nazubljeni ili cjeloviti, donji su na peteljkama dok gornji obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su sitni, bijeli, skupljeni u dugačke cvatove. Cvatu od travnja do kolovoza. Plod je plosnata, okrugla komuška na kratkoj dršci koja sadrži sitne tamnosmeđe sjemenke. Jedna biljka prosječno proizvede oko 900 sjemenki, no može i do 50 000.[1]

Stanište

Rasprostranjena je u Europi i Aziji, u Sjevernu Ameriku je unešena i smatra se udomaćenom. Često raste kao korov u vrtovima i na oranicama, nalazimo je uz puteve, na zapuštenim mjestima. Razmnožava se sjemenom.

Etimologija

Latinsko ime roda Thlaspi potječe od grčke riječi thlao (gnječim), naziv je koristio Hipokrat za biljku čije se sjemeno gnječilo i koristilo kao gorušica. Ime vrste arvense znači poljski.[2] Na stranim jezicima nazivi su field pennycress (eng.), Acker-Hellerkraut, Acker-Täschelkraut, Acker-Pfennigkraut, Ackertäschel (njem.), tabouret des champs, monnoyère (fr.), erba storna comune (tal.), carraspique, zurrón boliviano (špa.), njivski mošnjak (slo.).

Upotreba

Jestivi su mladi listovi koji se najbolje jedu sirovi jer kuhanjem postanu gorki, te plodovi. Bogati su vitaminom C (180-310 mg%), sadrže oko 8 mg% karotina, oštrog su i ljutog okusa, koriste se kao začin.[3]

Galerija fotografija

Podijeli