Preskoči do glavnog sadržaja

Platana

Platanus

Karakteristike

Platana (Platanus) je rod većinom listopadnih stabala iz istoimene porodice platana (Platanaceae). Stabla su široka debla, široke krošnje i visokog rasta – narastu i do 50 m visine. Prepoznatljiva su zbog vanjskog sloja kore koji se ljušti u ljuskama prikazujući raznolike boje, od glatke bijele do tamnosmeđe. Izdanci su okruglasti ili uglati, u početku dlakavi, kasnije gole. Pupoljci su zelenosivi, goli i sjajni, prrekriveni zaštitnom ljuskom. Listovi su naizmjenično poredani i smješteni na dugoj peteljci, veliki, pliće ili dublje urezani na 3-7 režnjeva. Cvate u vrijeme kada se listovi počnu stvarati. Cvjetovi su jednospolni i neugledni, skupljeni u glavičaste cvatove na dugim drškama. Muški cvjetovi su žutozeleni, ženski su crvenkasti, oprašuje ih vjetar. U obliku su kuglica veličine ping-pong loptice i ostaju na stablu sve do proljeća.

Platane imaju prednost na to što su otporne na gradska onečišćenja i zbog toga se vrlo često sade u gradovima uzduž cesta ili u parkovima. Otporne su na hladne temperature i mogu živjeti vrlo dugo.

Latinsko ime Platanus koristili su još Teofrast (371. pr. Kr. – 287. pr. Kr.) i Dioskorid (40 – 90), a vjerojatno potječe od grčke riječi plato (širok), a odnosi se na dimenzije listova.[1]

Rod obuhvaća 10 listopadnih stabala te jednu zimzelenu (Platanus kerrii) no najvažnije vrste za nas su

  • azijska platana (Platanus orientalis)
  • američka platana (Plataus occidentalis)
  • javorolisna platana (Platanus acerifolia)

Azijska platana (Platanus orientalis)

Azijska platana (Platanus orientalis

Listovi su naizmjenični i duboko urezani, više nego kod drugih vrsta. Porijeklo stabla nije, kako bi se po imenu moglo zaključiti, cijela daleka Azija, već prostor između Balkana i Irana, a prema nekim autorima eventualno produženi prostor do Himalaje.

Određen primjerak azijske platane poznato je Hipokratovo stablo ispod kojega je prema legendi Hipokrat, glasoviti otac medicine, prije 2400 godina podučavao svoje studente. Stablo se nalazi na otoku Kosu u Grčkoj i danas se smatra danas najvećim stablom u Europi.

Javorolisna platana (Platanus acerifolia)

Javorolisna platana (Platanus acerifolia

Javorolisna platana najčešća je vrsta kod nas i u cijeloj Europi, često se sadi kao ukrasno stablo u parkovima ili drvoredima uzduž ulica. Prepoznatljiva je zbog lista koji je vrlo sličan javorovom te je tako i dobila ime. Nastala je križanjem azijske i američke platane.

Naraste do 40 metara visine tvoreći široku krošnju. Listovi su naizmjenični, krpastih plojki i na dugim su peteljkama. Cvjetovi su jednospolni, neugledni i skupljeni u kuglaste cvatove koji vise.

Galerija fotografija

Pregled lokacija