Planinski zanovijet
Laburnum alpinum
Karakteristike
Planinski zanovijet ili planinska zlatna kiša (Laburnum alpinum J.Presl) je listopadni grm ili niže stablo iz porodice mahunarki (Fabaceae). Grane su usivkaste i glatke, u početku uspravne, kasnije vise, narastu do 5 m visine. Deblo je promjera do 70 cm, kora je tanka, u početku sivozelena, kasnije glatka, smeđezelena, uzdužno isprugana. Mladi izboji su u početku malo dlakavi, kasnije gole, nemaju trnove. Pupovi su jajasti, većinom ušiljeni, goli ili jako dlakavi, prekriveni zelenkastosmeđim ljuskama, vršni pupovi su neznatno veći od postranih koji priliježu ili odstoje od grane. Listovi su naizmjenični, trodijelni, nalaze se na oko 5-9 cm dugoj peteljci, liske su im eliptične ili jajaste, duge 3-8 cm, ušiljene, na rubovima cjelovite i trepavičasto dlakave, na licu tamnozelene, naličje je svjetlije. Cvjetovi su dvospolni, mirisni, na oko 8-15 mm dugim stapkama, skupljeni su po 20-40 u guste grozdaste cvatove duge 15-40 cm. Ocvijeće je dvostruko, čaška je zvonasta, slabije dvousnata, gola ili gusto maljava. Vjenčić je leptirast, žut, pri dnu bez mrlja, dug 1,5-2 cm, vršni dio lađice okrenut je prema gore. Prašnika je deset, tučak je jedan, plodnica je nadrasla. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je plosnata i gola mahuna dug 4-8 cm, dozrijeva u rujnu i lisotpadu, sadrži nekoliko bubrežastih, smeđih sjemenki.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi, raste u gorskim i rjeđe u pretplaninskim područjima. Staništa su joj svijetlije miješane šume, grmlja, stijene i padine, raste na vlažnom tlu. Razmnožava se sjemenom i vegetativno cijepljenjem.
Etimologija
Latinsko ime roda Laburnum stari je naziv za biljku, što nam je poznato od Plinija. Ime vrste alpinium ukazuje na planinsko stanište.[1] Na stranim jezicima nazivi su Scottish laburnum, Scotch laburnum, alpine laburnum (eng.), maggiociondolo alpino (tal.), codeso de los Alpes (špa.), alpski nagnoj (slo.),
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C
- Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
