Preskoči do glavnog sadržaja

Planinski vidac

Bartsia alpina

Karakteristike

Planinski vidac (Bartsia alpina L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice volovoda (Orobanchaceae). Stabljika je jednostavna, uspravna, gusto i jako dlakava, tamnoljubičasta u gornjem dijelu, visoka 10-30 cm. Podanak je puzav i mesnat, ili nedostaje. Listovi su nasuprotni, jajoliki ili ovalni, sjedeći, nazubljenih rubova, donji su tamnozeleni, gornji su tamnoljubičastih nijansi. Cvjetovi su dvospolni, skupljeni u cvatove, rastu u pazušcima gornjih listova. Dlakavi su, čaška je cjevastozvonasta, kraće je razdijeljena na 4 tamnoljubičasta režnja. Vjenčić je sa izduženom cijevi, na vrhu dvousnata, također tamnoljubičast, dug oko 2 cm, gornja usna je kacigasta i duža od donje koja ima tri režnja. Prašnika ima 4, u parovima su od kojih su dva kraća od preostala dva su duža, antere su im na osnovi ušiljene. Cvate od lipnja do kolovoza. Plod je oko 1 cm dug, dlakav tobolac.

Stanište

Rasprostranjen je u Europi i Sjevernoj Americi. Raste na sunčanim i polusjenovitim tlima siromašnim dušikom, na travnatim obroncima planinskog pojasa.

Etimologija

Naziv roda Bartsia dao je Carl Linnaeus u čast svojem prijatelju liječniku Johannu Bartschu (1709. – 1738.).[1] Ime vrste alpina ukazuje na planinska staništa biljke. Na stranim jezicima nazivi su alpine bartsia, velvetbells (eng.), Alpenhelm, Alpen-Bartschie, Alpen-Trauerblume (njem.), bartsie des Alpes, cocrète violette, cocrète des Alpes (fr.), alpska barčija, alpska žalujka (slo.).

Galerija fotografija

Pregled lokacija