Planinski stolisnik

Karakteristike

Bijeli ili planinski stolisnik (Achillea clavennae L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, jednostavna, povijena ili polegnuta, sivkasta i obrasla bijelim pustenastim dlakama, visoka 10-25 cm. Podanak je drvenast, uspravan ili ukošen. Listovi su perasto razdijeljeni sa duboko nazubljenim režnjevima, obrasli svilenastim pustenastim dlakama, donji listovi su na dugim peteljkama, dugi 6-8 cm, gornji listovi su sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, nalaze se na dugim stapkama a više cvatova promjera 1-2 cm skupljeno je u jednostavne ili složene gronjaste cvatove na vrhu stabljike. Ovojni listovi su kopljasti, ušiljeni i crnkasto obrubljeni. Prašnika ima 5. Cvate od srpnja do rujna. Plod je siva, spljoštena ahenija duga oko 2 mm.

Stanište

Rasprostranjena je u srednjoj Europi. Raste na sunčanim i svježim zemljištima siromašnim dušikom, na kamenjarskim travnjacima, u pukotinama karbonatnih stijena, od visokog gorskog do visokog planinskog pojasa. Dobro podnosi fiziološku i fizičku sušu.

Etimologija

Latinsko ime roda Achillea dan je prema starogrčkom mitološkom junaku Ahileju koji je obični stolisnik (Achillea millefolium) koristio kako bi liječio rane i spriječio krvarenje njegovih vojnika. Ime vrste clavennae dano je prema talijanskom botaničaru iz 17. stoljeća imena Niccolò Clavena iz Belluna, grada u sjeveroistočnoj Italiji.^[1] Na stranim jezicima nazivi su silvery yarrow (eng.), Bittere Schafgarbe (njem.), achillée de Clavena (fr.), millefoglio di Clavena (tal.), planinski pelin (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
3. Radomir Lakušić, (1990.), Planinske biljke, Sarajevo: Svjetlost
4. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga