Planinski lopuh

Karakteristike

Planinski lopuh (Petasites paradoxus (Retz.) Baumg.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, visoka 20-60 cm. Listovi su krupni, veliki 10-15 cm po širini i dužini, široko trokutasti i srcoliko urezani na osnovi, ušiljenog vrha, jednostavno nazubljenih rubova, na licu tamnozeleni i glatki, na naličju bijelopustenasti, nalaze se na oko 10-20 cm dugim peteljkama a stvaraju se poslije cvatnje. Cvjetovi su jednospolni, crvenkasto ili bijelocrvenkasti, skupljeni u grozdastim cvatovima. Cvate od ožujka do svibnja. Plod je ahenij s bijelim papusom.

Stanište

Rasprostranjen je u srednjoj i južnoj Europi. Raste na svijetlim mjestima, na točilima, na vlažnim tlima siromašnim dušikom.

Etimologija

Latinsko ime roda Petasites potječe od riječi petasus (šešir širokog oboda), zbog velikih listova. Ime vrste paradoxus znači čudnovat, rijedak^[1] Na stranim jezicima nazivi su Alpine butterbur (eng.), Alpen-Pestwurz, Schneeweisse Pestwurz, Geröll-Pestwurz (njem.), pétasite blanc de neige, pétasite paradoxal (fr.), farfaraccio niveo (tal.), snežnobeli repuh (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Steinsplitter
• Tigerente
• Morray
• Haeferl
• Haeferl