Planinski lanak
Thesium alpinum
Karakteristike
Planinski lanak (Thesium alpinum L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice santolina (Santalaceae). Stabljika je uspravna, kasnije povijena, gola, glatka, malo razgranata, visoka 10-30 cm. Listovi su duguljasti i uski, široki do 2 mm, ušiljeni i goli. Cvjetovi su dvospolni, mali, u unutrašnjosti bijeli, s vanjske strane zelenkasti, ocvijeće je razdijeljeno na četiri (katkad pet) latica, a skupljeni su u jednostrane grozdaste cvatove. Cvatu u lipnju i srpnju. Plod je oraščić, sjemenke rasprostranjuju mravi.
Stanište
Rasprostranjena je u središnjoj i južnoj Europi, u zapadnoj i Maloj Aziji. Raste na sunčanim staništima, na pjeskovitim zemljištima u pretplaninskim i planinskim krajevima.
Etimologija
Naziv roda Thesium moguće potječe od grčke riječi theseion što je bio naziv za neku biljku kod Teofrasta i Plinija. Ime vrste alpinum ukazuje na stanište Alpa i generalno planinska područja.[1] Na stranim jezicima nazivi su Alpen-Leinblatt, Alpen-Bergflachs, Alpen-Vermeinkraut (njem.), théson des Alpes (fr.), linaiola alpina (tal.), alpska lanika (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga