Planinski božur Paeonia mascula

Carstvo:
Red:
Saxifragales
Porodica:
Vrsta:
Paeonia mascula
Sinonimi:
Paeonia caucasica (Schipez.) Schipez., Paeonia corallina Retz.

Karakteristike

Velelisni ili planinski božur (Paeonia mascula (L.) Mill.) je trajna zeljasta biljka iz porodice božurovki (Paeoniaceae). Stabljika je uspravna, nerazgranata, gola, naraste do 50 cm visine. Korijen je gomoljasto zadebljan. Listovi su naizmjenični, veliki, dvostruko razdijeljeni na 3 duguljastih ili eliptičnih listića ušiljenih vrhova i cjelovitih rubova, na licu su tamnozeleni i sjajni, naličje je svjetlije i golo ili dlakavo. Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni, krupni, veliki 8-14 cm, nalaze se na vrhovima stabljika. Građeni su od češku koju čine 5 zelenih režnjeva koji se međusobno prekrivaju, vjenčić je građen od 5-10 crvenih, ružičastih ili bijelih, široko jajastih latica dužine 4-5 cm. Prašnici su žuti i mnogobrojni. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je mjehur koji sadrži više sjemenki.

Stanište

Rasprostranjen je u južnoj Europi, u jugozapadnoj Aziji i u sjeverozapadnoj Africi. Raste na svijetlim i toplim mjestima. Strogo je zaštićena biljka.[1]

Etimologija

Latinsko ime roda Paeonia potječe od Peona, boga medicine iz grčke mitologije. Asklepije je postao ljubomoran na Peona kada je izliječio boga rata Aresa, te Hada, boga podzemlja kada ga je ranio Heraklo. Da bi ga sačuvao od Asklepijevog gnjeva, Zeus je Peona pretvorio u cvijet. Na stranim jezicima nazivi su Korallen-Pfingstrose, Großblättrige Pfingstrose (njem.), pivoine mâle, pivoine coralline (fr.), peonia maschio, rosa di montagna (tal.), velelistna potonika (slo.).

Galerija fotografija

Podijeli