Planinska šumarica
Anemone baldensis
Karakteristike
Planinska šumarica ili baldska sasa (Anemone baldensis L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae). Stabljika je uspravna, jednostavna, zelena ili ljubičastosmeđa, prekrivena gustim dlakama, visoka 5-20 cm. Podanak je tanak. Listovi su skupljeni u prizemnu rozetu, trodijelni, urezani na cjelovite segmente, nalaze se na kratkim peteljkama. Cvjetovi su pojedinačni, krupni, promjera 2,5-4 cm, čine ih 6-10 bijelih, jajolikih i ušiljenih listova ocvijeća. Prašnici su mnogobrojni, antere su im blijede a prašničke niti su osrednje dužine. Cvate od lipnja do kolovoza. Plod je orašica.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi. Raste u planinskim područjima od 1800 do 3100 m nadmorske visine, na sunčanim i polusjenovitim mjestima, na propusnim staništima vrlo siromašnim dušikom. Zaštićena je biljka.[1]
Etimologija
Naziv roda Anemona prema Teofrastu potječe od grčke riječi za vjetar – anemos, zbog cvjetova koji se i na lagan povjetarac zanjišu.[2] Ime vrste baldensis ukazuje na planinu Baldo u talijanskim Alpama gdje je biljka prvi puta pronađena i službeno opisana. Na stranim jezicima nazivi su Mt. Baldo windrose (eng.), Tiroler Windröschen, Monte Baldo-Anemone, Baldo-Windröschen (njem.), anemone del Monte Baldo(tal.), mala vetrnica (slo.).
Upotreba
Otrovna je biljka.
Galerija fotografija
Literatura
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radomir Lakušić, (1990.), Planinske biljke, Sarajevo: Svjetlost
