Planinska pasvica
Soldanella alpina
Karakteristike
Planinska pasvica ili alpska zvončica (Soldanella alpina L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice jaglaca (Primulaceae). Stabljika je uspravna, ljubičastosmeđa, gola, visoka 5-15 cm. Listovi su zimzeleni, prizemni, jednostavni, tamnozeleni, goli, sjajni i kožasti, bubrežastog oblika do okruglasti sa urezanom, široko srcastom osnovom, veliki do 3 cm, u mladosti su prekriveni sa prorijeđenim žljezdastim dlakama. Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni, pognuti, veliki do 1,5 cm, nalaze se na samom vrhu stabljike po 2-5 skupljeni u cvatove. Čaška je građena od pet ljubičastosmeđa listića, vjenčić je plavoljubičast, ljevkastog oblika, razdijeljen do polovice ili pliće urezan, s unutarnje strane ima ljuskice. Prašnika ima 5, antere su purpurnocrvene, dvostruko duže od prašničkih niti. Cvate od travnja do lipnja. Plod je loptasti, izduženi tobolac velik 1-1,5 cm, otvara se sa dva zubaca, sadrži sitne tamne sjemenke.
Stanište
Rasprostranjena je u južnoj Europi, od Pirineja do Dinarida. Raste u planinskom pojasu na svježim tlima, na mjestima gdje se zadržava snijeg.
Etimologija
Naziv roda Soldanella umanjenica je latinske riječi solidus (čvrst) zbog otpornosti i staništima na granici snijega. Ime vrste alpina ukazuje na planinska staništa.[1] Na stranim jezicima nazivi su alpine snowbell, blue moonwort (eng.), Alpen-Soldanelle (njem.), soldanelle des Alpes (fr.), soldanella comune (tal.), navadni alpski zvonček (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Radomir Lakušić, (1990.), Planinske biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
