Planinska grozničnica Scutellaria alpina

Carstvo:
Red:
Lamiales
Porodica:
Vrsta:
Scutellaria alpina
Sinonimi:
Cassida alpina (L.) Moench, Scutellaria albida Benth.

Karakteristike

Planinska grozničnica (Scutellaria alpina L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je uzdižuća, razgranata, u osnovi drvenasta, stršeće dlakava, visoka 10-30 cm. Listovi su nasuprotni, ovalni, na osnovi zaokruženi ili srcasto usječeni, na licu uglavnom goli, naličje je prekriveno žlijezdama i kratkim, stršećim dlakama, dugi su 1,5-3 cm, široki 1-1,5 cm, nazubljenih rubova, nalaze se na sasvim kratkoj peteljci, gornji su sjedeći.  Cvjetovi su skupljeni u jednostranim grozdastim cvatovima na vrhu stabljike. Vjenčić je dug 2,5-3 cm, ljubičaste cijevi izuzev donjeg dijela koji je bijeli kao i donja usna, obrasla žljezdastim mrljama. Čaška je zvonasta, duga oko 2-3 mm, prekrivena dlakama. Prašnika ima 4, skriveni su u vjenčiću. Cvatu od lipnja do kolovoza. Plod se dijeli na loptaste do jajaste oraščiće koji su prekriveni finim bradavičastim izraslinama i dlačicama, dugi oko 1 mm.

Stanište

Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi te u Maloj Aziji. Raste na sunčanim ili polusjenovitim mjestima na vlažnim, kamenitim, vapnenačkim tlima planinarskih područja.

Etimologija

Naziv roda Scutellaria potječe od latinske riječi sctuella (zdjelica) zbog ljuske na gornjoj usni čašice.[1] Ime vrste alpina (alpski) ukazuje na planinska staništa. Na stranim jezicima nazivi su Alpine skullcap (eng.), Alpen-Helmkraut (njem.), scutellaire des Alpes, toque des Alpes (fr.), hierba de la celada (špa.),

Galerija fotografija

Podijeli