Pjegavi kaćun

Karakteristike

Pjegavi kaćun (Dactylorhiza maculata (L.) Soó) je trajna biljka iz porodice kaćuna (Orchidaceae). Stabljika je uspravna, valjkasta, vitka, svijetlozelena, visoka 15-60 cm. Gomolji su dlanasto razgranati, trodijelni ili četverodijelni. Listovi su uspravni, obrnuto jajoliki ili kopljasti, dugi 6-10 cm, naizmjenični, prekriveni tamnosmeđim pjegama, na licu su tamnozeleni, naličje je prekriveno tamnim mrljama, ima ih 6-10 a nalaze se do polovice visine stabljike koju uskom osnovom obuhvaćaju. Cvjetovi su dvospolni, nepravilni, svijetloljubičasti, ružičasti ili bjelkasti, gusto su skupljeni po 25-50 u uspravne valjkaste cvatove dužine 10-15 cm. Građeni su od 6 listića, medna usna je duga 0,5-1 cm, prekrivena crvenim točkicama. Ostruga je ravna ili spuštena prema dolje, iste dužine kao plodnica ili malo kraća. Plodnica je podrasla, valjkasta, gola, duga 7-9 mm. Cvate u lipnju i srpnju. Plod je kapsula koji sadrži mnogobrojne sitne sjemenke.

Opisan je takson čiji listovi nisu pjegavi, f. immaculatus.

Stanište

Rasprostranjen je u skoro cijeloj Europi te u Aziji. Raste na vlažnim, blago humusnim, rastresitim i hranjivim tlima, na pašnjacima i livadama, uz rubove šuma, u šumskim čistinama, u listopadnim, crnogoričnim i mješovitim šumama i šikarama, od nizina do pretplaninskog pojasa. Strogo je zaštićena vrsta.^[1]

Etimologija

Naziv rod potječe od grčkih riječi daktylos (prst) i rhiza (korijen, rizom) zbog gomolja koji su dlanasto razgranati poput prstiju na ruci. Ime vrste maculata ukazuje na listovi koji su prekriveni mrljama, potječe od latinske riječi macula (točka, mrlja, pjega).^[2] Na stranim jezicima nazivi su heath spotted-orchid, moorland spotted orchid (eng.), Geflecktes Knabenkraut, Flecken-Fingerwurz (njem.), concordia (tal.), orquídea moteada de los pantanos (špa.), pegasta prstasta kukavica (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Katarina Daniela Dubravec, Ivo Dubravec, (2001.), Biljne vrste livada i pašnjaka, Zagreb: Školska knjiga
4. Ljubomir Mišić, Radomir Lakušić, (1990.), Livadske biljke, Sarajevo: Svjetlost
5. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
6. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Jerzy Opioła
• Bff
• Jerzy Opioła
• Jerzy Opioła
• Enrico Blasutto
• Bff