Patuljasti sleč
Rhodothamnus chamaecistus
Karakteristike
Patuljasti sleč (Rhodothamnus chamaecistus (L.) Rchb.) je patuljasti grm iz porodice vrijesova (Ericaceae). Stabljika je polegnuta, visoka oko 40 cm. Listovi su mnogobrojni i gusto smješteni u vršnom dijelu izboja, nalaze se na kratkoj peteljci dugoj tek 1-2 mm, naizmjenični su, mali, dugi 5-15 mm, jajoliko izduženi, cjelovitih rubova i prekriveni trepavičastim dlačicama na rubovima. Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni, veliki 2-3 cm, nalaze se na gusto dlakavim stapkama u radijalno štitastim cvatovima. Vjenčić je građen od pet svijetloružičastih ili rjeđe bijelih latica, čaška je sastavljena od pet dlakavih lapova, prašnika je 10 i imaju ljubičaste antere. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je peterodijelna čahura.
Stanište
Rasprostranjen je u Europi južnoj i srednjoj Europi. Raste u brdskim i planinskim područjima u pukotinama karbonatnih stijena. Uzgaja se u kamenjarima i u planinskim vrtovima. Razmnožavanje se vrši reznicama, položenicama ili margotiranjem. Biljkama odgovara polusjenovito stanište, dobro drenirana, rahla i svježa zemlja kiselkaste reakcije.
Etimologija
Naziv roda Rhodothamnus potječe od grčkih riječi rhodon (ruža) i thamnos (šib, tanka stabljika, mladica).[1] Za ime vrste nisu zabilježeni podaci u literaturi, premda prvi dio vjerojatno potječe od grčke riječi chamai (nizak), dok drugi dio složenice cistus možda ukazuje na vrste bušina (Cistus), što izvorno potječe od starogračke riječi kisthos (košara) zbog oblika cvjetova. Na stranim jezicima nazivi su Zwerg-Alpenrose (njem.), rododendro nano, rododendro cistino, rodotamno (tal.), navadni slečnik (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radomir Lakušić, (1990.), Planinske biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Francesco Bianchini, Azzurra Carrara Pantano, (1980.), Sve o cvijeću – priručnik o uzgoju bilja (Il tuttoverde, guida alla coltivazione di piante e fiori), Ljubljana: Mladinska knjiga
