Preskoči do glavnog sadržaja

Paprika

Capsicum annuum

Paprika

Paprika (Capsicum annuum L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Stabljike su uspravne, pri osnovi odrvenjele, u gornjem dijelu razgranate.
Narastu do 60 cm visine. Korijen je plitak i slabije razvijen. Listovi su naizmjenični, dugi do 15 cm, jajastog oblika, na vrhu ušiljeni, cjelovitog ruba. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, smješteni su nasuprotno i nalaze se na kratkim peteljkama. Ocvijeće im je dvostruko, čine ju čaška i vjenčić. Čaška je zvonasta i čini ju pet svijetlozelenih lapova, vjenčić je građen od 5-8 bijelih latica. Tučak ima nadraslu, peterogradnu plodnicu koja nosi mnogo sjemenih zametaka, prašnika je pet. Plod je višesjemena nabrekla boba crvene, zelene, žute ili ljubičaste boje, glatke teksture. Sadrži mnogobrojne plosnate, žućkaste sjemenke.

Uzgaja se kao povrtna kultura zbog plodova. Porijeklom je iz Južne i Srednje Amerike, Europa je upoznala papriku zahvaljujući španjolcima koji su je doveli u 15. stoljeću. U početku je bila poznata kao španjolski papar, te je tako nastao korijen današnjeg imena (Capsicum). Njime su paprili svoja jela. Danas je jedna od najvećih uzgajivača Mađarska, koja ima vrlu cijenjenu crvenu papriku. Latinski naziv roda Capsicum potječe od grčke riječi kapto (ujedam), zbog ljutog okusa.[1] Ime vrste annuum znači jednogodišnji.

Postoje 2 tipa paprike, slatka ljuta. Ljuta paprika sadrži puno alkaloida kapsicin koji daje ljuti okus a ima ga najviše oko sjemenki.

Uzgoj

Sjeme se sadi u teglice u ožujku da bi se na kraju svibnja kad prođe i najmanja šansa za mraz baš kao i rajčice presađivale u vrt. Vole vlažnu zemlju te ih treba redovito zalijevati. Berba je sredinom kolovoza.

Upotreba

Plodovi se rabe kao povrće i kao začin. Začinska paprika se najčešće radi od mljevene crvene paprike.

Galerija fotografija

Pregled lokacija