Paprena mliječnica
Lactarius piperatus
Karakteristike
Paprena mliječnica (Lactarius piperatus (L.) Pers.) je vrsta jestive gljive iz porodice Russulaceae. Klobuk je bijel, u početku izbočen, kasnije postane ljevkasto ulegnut, jako mesnat, gol, gladak, suh, za suhog vremena može ispucati, širok 5-15 cm. Listići su bijeli, kasnije bijeložućkasti, jako tanki i gusti, malo se spuštaju niz stručak. Stručak je bijel, valjkast, u donjem dijelu malo uži, može biti uvijen, pun, tvrd, gol, gladak, visok 2-7 cm, promjera 1-3 cm. Meso je bijelo, na prerezu zelenastoplavih mrlja i pušta bijeli mliječni sok koji ne mijenja boju, čvrsto i kruto, bez mirisa, jako ljutog okusa. Spore su jajolike, bradavičaste, otisak je bijele boje.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi i Sjevernoj Americi, u Australiji se smatra unešenom. Staništa su bjelogorične i miješane šume (bukva, grab). Često raste pojedinačno ili u skupinama od kraja proljeća do kasne jeseni.
Etimologija
Naziv roda Lactarius potječe od latinske riječi lac (mlijeko), zbog mliječnog soka koju gljive izlučuju kada se prerežu ili oštete.[1] Ime vrste piperatus latinska je riječ, ukazuje na papren okus. Nazivi mliječ i mliječnica potječu od starog narodnog naziva mlèch koji je hrvatski jezikoslovac i redovnik pavlin Ivan Belostenec (1594. – 1675.) zabilježio u svom tada neobjavljenom rječniku, a kojeg su tek 1740. godine, dosta dugo nakon njegove smrti dovršili i priredili za tisak njegovi suradnici pavlini.[2] Na stranim jezicima nazivi su peppery milkcap (eng.), Langstielige Pfeffer-Milchling, Schlanker Pfeffer-Milchling (njem.), lactaire poivré (fr.), lattario controverso (tal.), lactario picante (špa.), poprova mlečnica (slo.).
Upotreba
Jestiva je gljiva, premda izrazito ljuta, u sirovom obliku može jako iritirati jezik a i na ovlaženoj koži peče. Bolja je ako se kuha te miješa s drugim gljivama i jelima, a može se sušiti, mljeti i koristiti kao začin.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Kamilo Blagaić, (1931.), Gljive naših krajeva, Ljubljana: Jugoslovanska tiskarna
- Matija Josipović, (2012.), Gljive – vodič za prepoznavanje, Rijeka: Leo-commerce
