Oštrodlakavi lavlji zub
Leontodon hispidus
Karakteristike
Oštrodlakavi lavlji zub ili kratkodlakava ločina (Leontodon hispidus L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je jednostavna, uspravna, žljebasta, u donjem dijelu gola, u gornjem ukočeno dlakava, nema listova, naraste do 60 cm visine. Podanak je kratak. Listovi su prizemni, skupljeni u rozetu, obrasli sitnim razgranatim dlačicama, dugi 5-15 cm, široki 1-2,5 cm, na rubovima izverugano urezani i suženi su u široku peteljku. Cvjetovi su dvospolni, skupljeni su u pojedinačni glavičasti cvat promjera 2-4 cm koji je prije cvatnje pognut. Građeni su od mnogobrojnih žutih, jezičastih cvjetova koji su na vrhu nazubljeni s 5 zubaca, prašnika ima 5, plodnica je podrasla. Ovoj je tamnozelen do crnkast, ima više redova listića te bijele ukočene dlake. Cvatu od svibnja do rujna, otvoreni su u jutarnjim satima kada ih oprašuju kukci. Plod je svijetlosmeđi ahenij dug oko 5-8 mm s čekinjastim papusom. Ozlijeđivanjem biljke izlučuje se bijeli mliječni sok.
Dobra je medonosna biljka. Pčele sakupljaju nektar i pelud.[1]
Stanište
Rasprostranjen je u Europi i zapadnoj Aziji. Vrlo često raste na sunčanim mjestima i vapnenačkim zemljištima, na livadama i pašnjacima, od nizinskog područja do brdskog pojasa. Razmnožava se sjemenom.
Etimologija
Latinski naziv roda Leontodon potječe od grčke riječi leon (lav) i odous (zub), zbog nazubljenog ruba lista. Ime vrste hispidus znači krutih dlaka.[2] Na stranim jezicima nazivi su rough hawkbit, bristly hawkbit (eng.), Steifhaariger Löwenzahn, Rauer Löwenzahn (njem.), liondent hispide (fr.), dente di leone comune (tal.), gololistni jajčar, navadni otavčič (slo.).
Upotreba
Jestivi su mladi listovi, koriste se sirovi na salatu ili zbog gorčine bolje kuhani te pomiješani s drugim povrćem. Korijen se može koristiti kao nadomjestak za kavu.
Galerija fotografija
Literatura
- Matija Bučar, (2008.), Medonosne biljke kontinentalne Hrvatske: staništa, vrijeme cvjetanja, medonosna svojstva, Petrinja: Matica hrvatska
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
