Osteoporoza


Osteoporoza

Osteoporoza je progresivno smanjivanje gustoće kostiju čime se one oslabljuju te što u konačnici može dovesti do ozbiljnih prijeloma, bolova i invalidnosti. Česta je kod žena koje su ušle u menopauzu iako je moguća i kod muškarca.

Neki pokazatelji osteoporoze su bol u leđima, pogrbljenost i smanjenje tjelesne visine, međutim često nema značajnih simptoma sve do pojave prijeloma. Iako je osteoporoza neizlječiva, može se smanjiti daljnje napredovanje i slaba mineralnost kostiju no značajan faktor osteoporoze ovisi o načinu života. Genetski i hormonalni faktori daju svoj utjecaj na smanjivanje koštane mase starenjem, ali loše prehrambene navike, pogotovo uz pušenje ili alkohol, te slaba fizička aktivnost ili korištenje neki lijekova (kortikosteroidi) snažno pojačavaju njezin razvoj.

Razlikujemo dva tipa osteoporoze:

  • Postmenopauzalna osteoporoza – uzrokovana neravnotežom hormona, javlja se obično kod žena starijima od 50 godina
  • Senilna osteoporoza – uzrokovana slabom sintezom kalcija, javlja se kod starih osoba

Najpouzdanija metoda otkrivanja je mjerenje gustoće koštane mase denzitometrijom, čiji uređaj emitira rendgenske zrake i na temelju ukupne količine zračenja koje prođu određuje se gustoća kostiju. Pregled denzitometrijom preporuča se osoba starijima od 60 godina, posebice ženama. Pretraga je brza i bezbolna, a doza zračenja je zanemariva. Iako postoje neke druge metode, denzitometrija je najpreciznija i najpopularnija metoda.

Strategija

Kalcij igra ključnu ulogu u izgradnji kostiju. Iako je dnevna potreba za kalcija u pravilu zadovoljena, moguća je njegova slaba apsorpcija zbog raznih bolesti. Za apsorpciju kalcija bitan je vitamin D koji se na koži prirodno stvara izlaganjem sunčevim zrakama, te hormoni estrogen kod žena, te testosteron kod muškarca (koji se u organizmu pretvara u estrogen).
Silicij je također bitan u u održavanju koštane mase. Njegova biološka raspoloživost je široka, od biljne hrane pa i obične vode. Umjetni dodaci i lijekovi koji ga sadrže slabo se apsorbiraju, a s vremenom mogu stvoriti i bubrežne kamence.[1]
Generalno je bitno poraditi za zdravoj prehrani, te održavati fizičku kondiciju jer opterećenje na kostima potiče jačanje kosti.

Ključne preporuke

  • mineralizacija organizma biljkama (poljska preslica, kopriva…), te konzumiranje hrane bogate silicijem (cjelovite žitarice kao što su zob, ječam, riža..., grožđice)[2]
  • konzumiranje hrane bogate kalcijem (sezam, rogač, tamnozeleno lisnato povrće…)
  • konzumiranje namirnica estrogenskih svojstava (soja, jam (Dioscorea villosa), crvena djetelina (Trifolium pratense), hmelj (Humulus lupulus), konopljika (Vitex agnus-castus), sladić (glycyrrhiza glabra), kineska anđelika (Angelica sinensis)… )[3]
  • konzumiranje hladno prešanih ulja bogatima masnim kiselinama, pogotovo α-Linoleinskom kiselinom (ulje lana, konoplje, crnog kima…)[4] [5]češće izlaganje suncu uz vanjske fizičke aktivnosti (barem šetnja, rad u vrtu, možda yoga, tai-chi..)

Terapeutske doze

  • dekokt poljske preslice – 1 žlica biljke kuha se u šalici vode 5 minuta, ostavi poklopljeno dodatnih 5 minuta, procijedi i pije 3x dnevno mjesecima
  • infuz lista koprive – 1 žlica biljke prelije se šalicom kipuće vode, ostavi da odstoji poklopljeno 10 minuta te se pije 3x dnevno
  • tinktura crvene djeteline – 2 mL tinkture (1:5 u 30% alkoholu) 3 puta dnevno

Podijeli