Preskoči do glavnog sadržaja

Osoliki pauk

Argiope bruennichi

Karakteristike

Osoliki pauk (Argiope bruennichi Scopoli) je pauk iz porodice pauka krstaša (Araneidae). Postoji izražena razlika između ženke i mužjaka. Ženke su trostruko ili četverostruko veće, imaju žuto-bijele pruge na abdomenu te srebrnobijelu dlakavu prednju stranu. Noge su im duge, bjelkaste s tamnim mrljama a treći par nogu je znatno manji od ostalih. Mužjaci su svijetlosmeđi, nemaju jasne oznake na gornjoj strani i nisu toliko markantni, s donje strane trbuha ipak imaju dvije žute pruge.

Za ljude je pauk bezopasan jer ne može probiti ljudsku kožu a ukoliko eventualno dođe do ugriza na nekom tankom mjestu, primjerice na ušnoj školjci, može kod osjetljivih osoba doći tek do crvenila i otekline te neznatne boli.

Stanište

Rasprostranjen je u većem dijelu Europe, u sjevernoj Africi i u dijelovima Azije. Preferira sunčana i otvorena mjesta, staništa niske do srednje visoke vegetacije, poput suhih travnjaka ili vlažnih livada. Moguće ih je vidjeti tijekom ljeta i jeseni kada vise naopačke usred svoje mreže. Mreža im je okruglastog oblika i karakterističnog cik-cak uzorka okomito u sredini koji djeluje stabilizirajuće te spriječava uništenje od drugih životinja i vremenskih uvjeta. Mrežu pletu nisko u vegetaciji.

Prehrana

Skakavci i cvrčci im čine glavnu prehranu, ali hrane se i pčelama, osama, muhama, leptirima i vretencima. Sposobni su pojesti plijen dvostroko veći a dnevno mogu pojesti i do 4 skakavca. Mrežu pletu u zoru ili sumrak, obično iznad tla negdje među biljkama i u visokoj travi. Za pletenje mreže potrebno im je 45-60 minuta a potom strpljivo čekaju. Nakon što se žrtva uhvati u mrežu, omotaju je svilom, ubrizgaju otrov i probavne enzime koji omekšaju tijelo plijena a potom hranu usisavaju.

Razmnožavanje

Parenje se odvija u srpnju i kolovozu. Ženka je često sklona kanibalizmu te proždire mužjaka nakon parenja. Stoga mužjaci, kako ne bi bili smatrani kao potencijalni plijen, nastoje se neprimjetno približiti ženkama i strpljivo čekaju da se ženka presvuče i postigne punu zrelost. U tom trenutku su joj čeljusti još mekane i mužjacima je to kratkotrajna prilika da joj se približe.

Ženka polaže oko 300-400 malih jajašca u čahure koje smjesti u višim razinama vegetacije te pričvrsti za neku stabljiku trave. Čahura je okruglasta, blijedosmeđa, s tamnosmeđim okomitim trakama, sačinjena od više slojeva svile da bi zaštitila jajašca. Mladi pauci se izlegnu jesen ali u čahuri prezimljavaju i čekaju toplije vrijeme u proljeće kad se raštrkaju svaki svojim putem.

Životni vijek im je manje od godinu dana, odrasle se može vidjeti od kraja proljeća a ženke obično prežive do listopada.

Značajan predator im je parazitska osa (Tromatobia ornata) koja polaže svoja jajašca u čahure gdje se nalaze jajašca mladih paukova a potom se ličinke ose kada se izlegnu hrane jajašcima pauka.

Etimologija

Ime vrste bruennichi dano je u čast danskog zoologa i mineraloga Mortena Thrana Brünnicha (1737. – 1827.). Ime osoliki pauk dobio je zbog izgleda ženke koja nalikuje na tijelo ose (Vespidae). Na stranim jezicima nazivi su wasp spider (eng.), Wespenspinne (njem), épeire fasciée, épeire frelon, argiope frelon (fr.), ragno vespa, ragno tigre (tal.), araña tigre (špa.), osasti pajek, osji pajek (slo.), pauk-osa, osoliki pauk (sr.).

Galerija fotografija

Pregled lokacija