Osinica

Karakteristike

Osinica ili osmerolatični drijas (Dryas octopetala L.) je vazdazelena biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Niskog je rasta, visoka tek 8-15 cm, puzajuća i jako je razgranata, duga do 50 cm. Listovi su naizmjenični, jednostavni, imaju kratku dršku, jajasto su eliptični, srcaste ili odrezane osnove, ušiljeni, dugi 0,5-4 cm, široki 2-20 mm, kožasti, pravilno i tupo nazubljenih rubova, na licu su tamnozeleni i glatki, naličje im je sivkasto, naborano i pustenasto. Cvjetovi su pojedinačni, većinom dvospolni ili rjeđe jednospolni, krupni, veliki 2-4 cm, nalaze se na uspravnim, 3-10 cm dugačkim, žljezdasto dlakavim stapkama koje rastu iz pazušca listova. Ocvijeće je dvostruko, cvjetni vjenčić čine uglavnom 8 (7-16) bijelih listića koji su dugi 5-15 mm, čaška je zvonasta, čine ju 8-10 zelenih, trokutastih, dlakavih listića. Prašnici su žuti i mnogobrojni. Cvate u srpnju i kolovozu. Plod je 2-3 cm dugačak ahenij svilenastih dlačica (dlakav vrat tučka), dozrijeva u kolovozu i rujnu.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, Aziji i u Sjevernoj Americi. Staništa su joj planinska područja, kod nas je ima primjerica na Velebitu i u Gorskom kotaru. Raste u gustim skupinama kao prekrivač tla na sunčanim staništima, na propusnim, bazičnim i neutralnim tlima siromašnim dušikom, u pukotinama i okolo stijena i sl. Ponegdje se uzgaja kao ukrasna biljka. Razmnožava se sjemenom, vegetativno položenicama u proljeće, reznicama u kasno ljeto i dijeljenjem. Opisan je veći broj varijeteta.

Etimologija

Latinski naziv roda Dryas potječe od grčke riječi drys (hrast), zbog oblika listova. Drijade su u grčkoj mitologiji bile nimfe koje su živjele u stablima. Ime vrste octopetala ukazuje na osam cvjetnih latica, složenica je grčkih riječi octo (osam) i petalon (latica).^[1] Na stranim jezicima nazivi su mountain avens, eightpetal mountain-avens, white dryas, white dryad (eng.), Weiße Silberwurz (njem.), dryade à huit pétales (fr.), camedrio alpino (tal.), riada de ocho pétalos, té del Pirineo (špa.), dríade branca, dríade-de-oito-pétalas, chá-dos-alpes (port.), alpska velesa (slo.).

Upotreba

Listovi se mogu koristiti kao čaj.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
3. Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
4. Radomir Lakušić, (1990.), Planinske biljke, Sarajevo: Svjetlost
5. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Tiia Monto
• Steinsplitter
• Steinsplitter
• Hedwig Storch
• Uoaei1
• Alinja