Preskoči do glavnog sadržaja

Orlovi nokti

Lonicera caprifolium

Karakteristike

Orlovi nokti ili prava kozja krv (Lonicera caprifolium L.) je trajna listopadna biljka iz porodice kozokrvina (Caprifoliaceae). Stabljike vijugavo raste u smjeru kazaljke oko drugih biljaka ili potpornja, narastu oko 5-10 m dužine. Korijenov sustav je horizontalan i plitak. Mlade grančice su svijetlozelene ili ljubičastih nijanse, šuplje, čekinjasto dlakave ili gole, kora je kasnije svijetlosmeđado tamnosmeđa i ljušti se u tankim trakama. Pupovi su duguljasti, ušiljeni, prekriveni zelenkastosivim ili smeđim, uskojajastim ljuskama, bočni pupovi su otklonjeni od grane. Listovi su jednostavni, nasuprotni, široko eliptični, cjelovitog ruba, dugi 3-10 cm, široki 2-6 cm, na licu tamnozeleni i goli, naličje je sivkasto do plavozeleno i u početku dlakavo, donji listovi su na kratkim peteljkama. Cvjetovi su dvospolni, jednodomni, sjedeći, dvousnati, žutobijeli, ugodnog mirisa, skupljeni po 2-5 u glavičaste cvatove, nalaze se u pazušcima listova. Čaška ima 5 zubaca, ostaje nakon otpadanja vjenčića. Vjenčić je dvousnat, čine ga 5 latica koje su srasle u cijevi dužine 25-30 mm, žućkastobijel je i crveno nahukan. Prašnika je 5, prašničke niti su duge. Plodnica je podrasla, kuglasta, njuška je glavičasta. Cvate od svibnja do srpnja. Plodovi su jajolike, mesnate, sočne, blijedocrvene bobice velike oko 8 mm, sadrže nekoliko žutosmeđih, ovalnih, plosnatih sjemenki. Dozrijevaju u srpnju i kolovozu.

Stanište

Rasprostranjena je vrsta na području jugoistočne Europe i zapadne Azije, te sjevenoistočne Sjeverne Amerike. Raste na svježimdo suhim, dubljim, bazičnim i vapnenačkim zemljištima svijetlih listopadnih i miješanih šuma, na rubovima šuma i živica, u nizinskom pojasu do 1500 m nadmorske visine. Često se uzgaja kao ukrasna biljka u parkovima, na trgovima u gradu, za izradu sjenica u vrtovima. Može se koristiti za prekrivanje neuglednih zidova, potrebno joj je omogućiti potporanj. Razmnožava se sjemenom i vegetativno.

Etimologija

Latinski naziv rod Lonicera dobio je u čast njemačkom botaničaru Adamu Loniceru (1528. – 1586.). Ime vrste caprifolium potječe od latinskih riječi capra (koza) i folium (list).[1]  Na stranim jezicima nazivi su Italian woodbine, perfoliate honeysuckle, goat-leaf honeysuckle, Italian honeysuckle (eng.), Gartengeißblatt, Echtes Geißblatt, Wohlriechendes Geißblatt, Jelängerjelieber (njem.), chèvrefeuille des jardins (fr.), caprifoglio comune (tal.), madreselva de los jardines (špa.), kovačnik (slo.).

Upotreba

Plodovi su otrovni, izazivaju povraćanje, bolove u želucu, krvavi proljev, grčeve, nepravilan brži rad srca, u težim stanjima zbog klijenuti disanja može nastupiti smrt.[2]

Galerija fotografija

Pregled lokacija