Olovasta rudoliska

Karakteristike

Olovasta rudoliska (Entoloma sinuatum (Pers.) P.Kumm.) je vrsta otrovne gljive iz porodice Entolomataceae. Klobuk je svijetlosiv, u početku kuglasto ispupčen, kasnije plosnat, gladak, čvrst, po suhom vremenu suh i sjajan, po vlažnom vremenu ljepljiv, prekriven je bijelim ljuskama koje se isperu na kiši, rub je u početku uvijen i posut prahom, kasnije postane vijugav i često rascijepljen, širok 6-15 cm. Listići su blijedi, kasnije crvenkasti, rijetki, prema rubu gušći, široki do 15 mm, nejednako visoki, nepravilno krupno i valovito nazubljeni, prirasli uz stručak. Stručak je bijel, valjkast, tvrd, pun, vlaknast, ponekad u donjem dijelu gomoljasto zadebljan, katkad zakrivljen, nije uvijek na sredini klobuka, visok 6-12 cm. Meso je bijelo, čvrsto, vrrdo, krhko, izraženo neugodnog mirisa na brašno s nijansom po rotkvi. Spore su okruglasto uglate, crvene, otrusina je ružičastosmeđa.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Staništa su uglavnom listopadne šume (hrast, bukva, breza, bagrem), rijetko crnogorične šume, rubovi šuma, parkovi. Raste pojedinačno ili češće u skupinama od ljeta do kasne jeseni. Česta je gljiva.

Od srodnih gljiva šljivovača (Entoloma clypeatum) osim što raste u proljeće, nema zadebljan stručak i neugodan miris.

Etimologija

Ime vrste sinuatum (valovit) latinska je riječ koja potječe od grčkih riječi entos (unutrašnjost) i loma (rub), zbog uvijenog ruba prema unutrašnjosti. Sinonim vrste lividus i riječ u stranim jezicima potječe od latinske riječi lividus, boje olova. Naš naziv joj je prema latinskom imenu dao mikolog Kamilo Blagaić (1861. – 1933.).^[1] Na stranim jezicima nazivi su livid entoloma, livid agaric, livid pinkgill, leaden entoloma, lead poisoner (eng.), Riesen-Rötling (njem.), entolome livide (fr.), seta enganosa, pérfido (špa.), velika rdečelistka (slo.).

Upotreba

Otrovna je gljiva, ponekad sa smrtonosnim ishodima. Prvi siptomi pojave se vrlo brzo, u roku 30 minuta do 2 sata, u obliku probavnih problema, povraćanja i proljeva koji prođu u roku nekoliko dana. Kod osjetljivih osoba može završiti kobno.

Galerija fotografija

Literatura

1. Kamilo Blagaić, (1931.), Gljive naših krajeva, Ljubljana: Jugoslovanska tiskarna
2. Giuseppe Pace, (1981.), Atlas gljiva, Zagreb: Prosvjeta
3. Matija Josipović, (2012.), Gljive – vodič za prepoznavanje, Rijeka: Leo-commerce

Autorska prava fotografija

• Archenzo
• Archenzo
• Archenzo
• Holger Krisp
• zaca
• Gerhard Koller
• zaca