Oleander Nerium oleander

Carstvo:
Red:
Gentianales
Porodica:
Vrsta:
Nerium oleander
Sinonimi:
Nerium floridum Salisb., Nerium latifolium Mill., Nerium odoratum Lam., Oleander vulgaris Medik.

Karakteristike

Oleander (Nerium oleander L.) je zimzelen grm iz porodice zimzelenovki (Apocynaceae). Naraste do 6 metara visine tvoreći uspravne, dugačke i tanke, glatke grane. Listovi su izduženi, kožasti, s izraženom središnjom žilom a smješteni su nasuprotno ili su po troje skupljeni u pršljenu. Cvjetovi su krupni, skupljeni u paštitastim cvatovima na vrhovima grana i ugodnog su mirisa. Dvostrukog su ocvijeća, čaška je građena od pet lapova, vjenčić ima pet latica ružičaste, crvene ili bijele boje. Cvatu od lipnja do rujna. Plodovi su dugi 10-20 cm, smješteni su na dugačkoj stapci te sadrže dva tobolca od kojih svaki sadrži puno sjemenki prekriveni dugim smeđim dlačicama.

Stanište

Samoniklo raste na području Sredozemlja, od Portugala do Grčke. Kod nas je samonikao kod Dubrovnika no vrlo često se uzgaja kao ukrasna biljka diljem Hrvatske.

Uzgoj

Oleandar je vrlo česta uzgojna vrsta. U kontinentalnom dijelu sadi se u velike tegle no kako je osjetljiv na niske temperature dolaskom hladnih jesenskih dana unosi se u kuću. Najbolje ga je držati tokom zime u svijetlim prostorima sa svježim zrakom. Držeći ga u prostorijama s većom toplinom moguća je pojava štetnika zbog čega biljka gubi snage te u konačnici slabije cvate.

Smatra se da dobro podnosi gradska onečišćenja i nalete vjetrova. Najlakše se razmnožava poludrvenastim reznicama ljeti kojima uklonimo većinu listova osim 1-2 najgornja. Posadimo ih u rahlu zemlju koju održavamo vlažnom i smjestimo na sunčan položaj. Može se razmnožiti i margotiranjem sredinom proljeća.

Etimologija

Latinsko ime roda nerium potječe od grčke riječi rion (voda), vjerojatno stoga što biljke tog roda običavaju rasti uz vodena područja. Ime vrste oleander dobio je zbog površne sličnosti sa listovima masline (Olea),[1] premda nisu u rodu. Na stranim jezicima nazivi su oleander (eng.), Oleander, Rosenlorbeer (njem.), laurier-rose, oléandre (fr.), oleandro (tal.), adelfa, laurel de flor, rosa laurel, baladre (špa.), oleandro, loendro, loureiro-rosa (port.), navadni oleander (slo.).

Upotreba

Svi dijelovi oleandera su otrovni, sadrže srčanoaktivne glikozide oleandrin i folinerin. Simptomi trovanja su povraćanje, usporen rad srca, usnice i koža poplave, zjenice se šire, disanje je otežano, dolazi do grčeva i u težim stanjim do smrti. Kod trudnica se izazivaju snažne kontrakcije maternica i pobačaj. Do trovanja može doći i preko meda kojeg su pčele skupline na cvijeću oleandra.[2] Njegov biljni sok može prouzročiti iritacije na koži i alergijske reakcije. Zabilježeni su slučajevi trovanja kada se i samo drvo oleandra koristilo za štapiće ražnjića.[3]

Zabilježena su i česta otrovanja domaćih životinja ili životinja u zoološkom vrtu koja su grizla listove, cvjetove ili koru s grana.[4]

Galerija fotografija

Podijeli