Obični poštar
Colias crocea
Karakteristike
Obični poštar ili djetelinska zlatna osmica (Colias crocea Fourcroy) je dnevni leptir iz porodice bijelaca (Pieridae). Krila su im narančastožuta, na rubovima je široki, crni pojas. Na prednjim krilima nalazi se jedna crna točka, stražnja krila imaju dvije okruglaste mrlje bijele boje s crvenim obrubom. Ženka na rubnom pojasu prednjih i stražnjih krila ima žute mrlje. Promjer krila im je oko 4-5 cm.
Razvoj leptira
Ženka liježe jajašca pojedinačno na gornju stranu listova biljaka iz roda djetelina (Trifolium), grahorki (Onobrychis), vija (Medicago), svinđuše (Lotus), grašara (Coronilla), potkovica (Hippocrepis) te nekim mahunarkama (Vicia). Jajašca su u početku žuta, nakon par dana postanu narančasta, izdužena, uzdužno rebrasta i na obje strane sužena. Gusjenica je zelena do maslinastozelena, sitno gusto dlakava, na stranama ima narančaste točkice i žute pruge, izlegne se nakon tjedan dana. Prezimljuje u fazi gusjenice. Kukuljica je zelena, na stranama ima žutu prugu, ušiljena je na obje strane, priljepljena na stabljike.
Leti od travnja do kasne jeseni u 2-3 generacije. Hrani se cvjetnim nektarom.
Stanište
Rasprostranjen je u južnoj i srednjoj Europi, nekad leti i na sjever pa se vraća, ima ga i u sjevernoj Africi. Staništa su mu livade, kamenjari, vrtovi, vinogradi, od nizina do 2000 m nadmorske visine.
Etimologija
Naziv osmica dobio je prema dvostrukoj okruglastoj mrlji na donjoj strani stražnjih krila. Na stranim jezicima nazivi su dark clouded yellow, common clouded yellow (eng.), Postillon, Großes Posthörnchen, Gelbes Posthörnchen (njem.), souci (fr.), navadni senožetnik (slo.), šafranovac (sr.).
Galerija fotografija
Literatura
- Sergej Forenbacher, (2002.), Kompendij velebitske faune, Zagreb: Veterinarski fakultet
- Mladen Kučinić, Iva Mihoci, Antun Delić, (2014.), Leptiri oko nas, Zagreb: Školska knjiga
