Obični lopuh
Petasites hybridus
Karakteristike
Obični lopuh (Petasites hybridus (L.) P.Gaertn., B.Mey. et Schreb.) je trajna zeljasta biljka iz porodica glavočika (Asteraceae). Podanak je gomoljast, snažan i razgranat, korijen je snažnog i neugodnog mirisa. Stabljike su visoke do 70 cm, gusto obrasle velikim i širokim listovima. Listovi su prizemni, široko srcasti ili bubrežasti, veliki do 60 cm, nazubljena ruba, malo ušiljeni, u početku su na naličju sivo pustenaste a kasnije ogole, nalaze se na do 1 m dugim peteljkama koje su na osnovi okriljene. Cvate u rano proljeće prije listanja, čak i kroz snijeg. Cvjetovi su mali, crvenkasti, nalaze se u malim cvjetnim glavicama koji rastu na vrhu stabljika skupljeni u grozdaste skupine. Razlikuju se cvatovi, u jednima se nalaze muški a u drugima ženski cvjetovi. Posjećuju ih pčele koje sakupljaju nektar i pelud. Plod ima bjelkasti papus.
Stanište
Prirodno je rasprostranjen u cijeloj Europi i sjevernoj Aziji, udomaćen je u nekim područjima Sjeverne Amerike. Raste u velikim i gustim skupinama najčešće na umjereno toplim i vlažnim tlima bogatim dušikom, raste uz rijeke i potoke, na vlažnim livadama i u vlažnim šumama. Razmnožava se dijeljenjem rizoma u rano proljeće.
Etimologija
Latinsko ime roda Petasites potječe od riječi petasus (šešir širokog oboda), zbog velikih listova.[1] Na stranim jezicima nazivi su butterbur, bog rhubarb, Devil’s hat, pestilence wort (eng.), Gewöhnliche Pestwurz, Bach-Pestwurz, Rote Pestwurz (njem.), grand pétasite, chapelière, grand pas d’âne (fr.), farfaraccio maggiore (tal.), navadni repuh, zdravilni repuh, lapuh (slo.).
Upotreba
Mladi listovi i njihove peteljke su uvjetno jestivi, gorki su i lošeg okusa a zbog sadržaja alkaloida i saponozida ne preporuča se veća konzumacija. Sadrže mangan, vitamin C i karotin.[2]
U narodnoj medicini ljekoviti su listovi i korijen. Listovi se sakupljaju bez peteljki dok još nisu potpuno razvijeni a korijen na samom kraju zime prije nego stabljika potpuno naraste.
Najznačajnija je njegova upotreba protiv alergija i migrena za čiji najefikasniji tretman se pije preventivno.
- 1 žličica listova prelije se šalicom vruće vode, procijedi i pije 2-3 šalice dnevno.
- 1 žličica korijena namoči se par sati, kuha 5 minuta, procijedi te također pije 2-3 šalice dnevno.
Također povoljno djeluje kod prehlada, za izazivanje znojenja i protiv zaraznih bolesti – u prošlosti se koristio i protiv kuge.
Zbog alkaloida kojeg sadrži nije preporučljiva upotreba duža od mjesec dana.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- W. George Schmid, (2002.), An encyclopedia of shade perennials, Portland: Timber Press