Preskoči do glavnog sadržaja

Obični kravljak

Carlina vulgaris

Karakteristike

Obični kravljak (Carlina vulgaris L.) je dvogodišnja biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, crvenkastosmeđa, dlakava, bridasta, nerazgranata ili rijetko razgranata u gornjem dijelu. Naraste do 60 cm visine. Prve godine stvara duguljasto kopljaste listove, šiljatog vrha i trnovitog ruba koji su skupljeni u rozeti no u doba cvjetanja slijedeće godine oni nedostaju. Druge godine raste stabljika čiji listovi su naizmjenični, lancetasti, glatki, sjajni, vrlo bodljikavi. Cvjetne glavice nalaze se na dugim peteljkama na vrhu stabljika i postranih izboja, pojedinačne su ili skupljene po 2-4, promjera 6-12 cm, veće od najgornjih listova. Cvjetovi su dvospolni, imaju pet prašnika. Vanjski listovi ovoja cvata su kopljasti i trnovito nazubljeni, unutrašnji su uski i u fazi cvatnje vodoravni. Cvatu u srpnju i kolovozu no i nakon što ocvatu još dugo ostaju na biljci. Otvoreni su za suhog vremena i zatvaraju se kad dolazi kiša zbog čega mogu poslužiti kao pokazatelj vremena. Plod je dugačka, dlakava, smeđa roška s papusom što joj omogućuje lako raznošenje vjetrom.

Stanište

Prirodno je rasprostranjen na području Europe i jugozapadne Azije, udomaćen u Sjevernoj Americi. Raste na suhim travnjacima, pašnjacima, brežuljcima, kamenitim krševima i šumskim čistinama, od nizinskog područja do 1700 m n. v. Dobro podnosi sušu.

Etimologija

Latinsko ime roda Carlina  pretpostavlja se da potječe od Karla Velikog (742. – 814.) koji je koristio srodni veliki kravljak (Carlina acaulis) kao lijek protiv kuge svoje vojske.[1] Ime vrste vulgaris znači uobičajen, čest. Na stranim jezicima poznata je kao carline thistle (eng.), Golddistel (njem.), carlina comune (tal.), carline commune (fr.), carlina de monte (špa.).

Vrstu je 1753. godine opisao Carl Linnaeus.

Upotreba

Jestive su cvjetne glavice, no slabo su izdašne.[2]

Galerija fotografija

Pregled lokacija