Obična žućica
Cytisus scoparius
Karakteristike
Obična žućica (Cytisus scoparius (L.) Link) je višegodišnja biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae). Grane su uspravne, šibolike, razgranate, gole, zelene, visoke 50-200 cm. Korijenov sustav je jak i dobro razvijen. Listovi su mali, dugi 8-2 cm, cjelovitih rubova, nalaze se na peteljki dugoj do 1 cm, u donjem dijelu su trodijelni, gornji listovi su jednostavni, lancetasti i gotovo sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, zlatnožuti, krupni, dugi 2-2,5 cm, pojedinačni ili su u parovima, nalaze se u pazušcima listova prošlogodišnjih grana. Prašnika ima 10. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je izdužena, spljoštena, tamnosmeđa mahuna duga oko 4 cm, široka oko 8 mm, na rubovima gusto prekrivena stršećim dlakama, sadrži mnogo sjemenki. Dozrijeva od srpnja do rujna.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj i zapadnoj Europi. Raste na tlu kisele reakcije, na vrištinama i rubovima šuma. Zbog jakog korijena dobro veže tlo te je korisna jer kao i druge mahunarke fiksira dušik u tlu zbog simbiotske veze s bakterijama.
Uzgaja se kao ukrasna biljka. Od značajnih hortikulturnih formi značajni su ‘Andreanus‘, ‘Firefly‘ koji imaju tamne, crvenonarančaste cvjetove i ‘Pendula‘ čije grane su viseće.
Etimologija
Naziv roda Cytisus možda potječe od naziva otoka Kitizisa a kod Grka i Rimljana je bio naziv za drvenastu lucernu (Medicago arborea). Ime vrste scoparius potječe od latinske riječi scopa (metla), zbog upotrebe biljaka u izradi metli.[1] Na stranim jezicima nazivi su common broom, Scotch broom (eng.), Gewöhnlicher Besenginster (njem.), genêt à balais (fr.), ginestra dei carbonai, citiso scopario (tal.), escoba negra, retama negra (špa.), navadna metla (slo.).
Upotreba
Žućica se smatra otrovnom biljkom, premda postoji podatak da je jestiva u skromnim količinama. Jestivi su neotvoreni cvjetovi i nezrele mahune koje se kisele u octu i soli kao krastavci. Jestive su i sjemenke koje se prže te koriste kao zamjena za kavu.[2]
Cvjetovi se koriste za bojanje tkanina u žuto. Sakupljaju se samo cvjetovi, stapke sadrže trjeslovine koje će tkanini dati smećkastu boju.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
