Obična žućica Cytisus scoparius

Carstvo:
Red:
Fabales
Porodica:
Vrsta:
Cytisus scoparius
Sinonimi:
Sarothamnus bourgaei Boiss., Sarothamnus oxyphyllus Boiss., Sarothamnus scoparius (L.) W. D. J. Koch, Spartium scoparium L.

Karakteristike

Obična žućica (Cytisus scoparius (L.) Link) iz porodice mahunarki (Fabaceae). Grane su uspravne, šibolike, razgranate, gole, zelene, visoke 50-200 cm. Korijenov sustav je jak i dobro razvijen. Listovi su mali, dugi 8-2 cm, cjelovitih rubova, nalaze se na peteljki dugoj do 1 cm, u donjem dijelu su trodijelni, gornji listovi su jednostavni, lancetasti i gotovo sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, zlatnožuti, krupni, dugi 2-2,5 cm, pojedinačni ili su u parovima, nalaze se u pazušcima listova prošlogodišnjih grana. Prašnika ima 10. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je izdužena, spljoštena, tamnosmeđa mahuna duga oko 4 cm, široka oko 8 mm, na rubovima gusto prekrivena stršećim dlakama, sadrži mnogo sjemenki. Dozrijeva od srpnja do rujna.

Stanište

Rasprostranjena je u srednjoj i zapadnoj Europi. Raste na tlu kisele reakcije, na vrištinama i rubovima šuma. Zbog jakog korijena dobro veže tlo te je korisna jer kao i druge mahunarke fiksira dušik u tlu zbog simbiotske veze s bakterijama.

Uzgaja se kao ukrasna biljka. Od značajnih hortikulturnih formi značajni su ‘Andreanus‘, ‘Firefly‘ koji imaju tamne, crvenonarančaste cvjetove i ‘Pendula‘ čije grane su viseće.

Etimologija

Naziv roda Cytisus možda potječe od naziva otoka Kitizisa a kod Grka i Rimljana je bio naziv za drvenastu lucernu (Medicago arborea). Ime vrste scoparius potječe od latinske riječi scopa (metla), zbog upotrebe biljaka u izradi metli.[1] Na stranim jezicima nazivi su common broom, Scotch broom (eng.), Gewöhnlicher Besenginster (njem.), genêt à balais (fr.), ginestra dei carbonai, citiso scopario (tal.), escoba negra, retama negra (špa.), navadna metla (slo.).

Upotreba

Žućica se smatra otrovnom biljkom, premda postoji podatak da je jestiva u skromnim količinama. Jestivi su neotvoreni cvjetovi i nezrele mahune koje se kisele u octu i soli kao krastavci. Jestive su i sjemenke koje se prže te koriste kao zamjena za kavu.[2]

Cvjetovi se koriste za bojanje tkanina u žuto. Sakupljaju se samo cvjetovi, stapke sadrže trjeslovine koje će tkanini dati smećkastu boju.

Galerija fotografija

Podijeli