Obična zlatnica

Karakteristike

Obična zlatnica (Solidago virgaurea L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, okruglasta, tanka, crvenkasta, gola ili djelomično dlakava, u gornjem dijelu razgranata. Naraste do 100 cm visine. Podanak je kratak, okruglast i čvornat. Listovi su naizmjenični, izduženo jajasti, suženi u peteljku, na rubovima su sitno nazubljeni i ušiljenog su vrha. Donji listovi nalaze se na peteljkama, oni gornji su na kraćim peteljkama ili sjedeći. Cvjetovi su mali, promjera 10-15 mm, zlatnožuti, skupljeni u oko 1-1,5 cm velike glavičaste cvatove te zajedno čine grozdaste cvatove na vrhovima stabljika. Cvatu od lipnja do listopada. Plod je smeđa roška dužine oko 4 mm sa papusom čije dlačice su također duge oko 4 mm.

Dobra je medonosna biljka, pčele posjećuju cvjetove te na njima sakupljaju nektar i pelud. Med od zlatnice je zlatnožut, ugodnog mirisa i okusa.^[1]

Stanište

Rasprostranjena je na većem dijelu Europe, u sjevernoj Africi i dijelovima srednje i zapadne Azije. Raste na umjereno svježim, do umjereno kiselim, humusnim, slabo ilovastim ili pjeskovitim tlima, na neobrađenim zemljištima, pokraj rijeka, uz puteve, u živicama i grmlju, na šumskim čistinama. Razmnožava se sjemenom.

Etimologija

Latinsko ime roda Solidago potječe od riječi solidare (učvrstiti, zacijeliti), zbog upotrebe zlatnice u vidanju rana.^[2] Ime vrste virgaurea znači zlatna šiba, potječe od virga (šiba) i aurea (zlatna) i ukazuje na zlatnožute cvjetove. Na stranim jezicima nazivi su European goldenrod, woundwort (eng.), Gewöhnliche Goldrute, Gemeine Goldrute, Echte Goldrute (njem.), solidage verge d’or, baguette d’Aaron, herbe des juifs (fr.), verga d’oro comune (tal.), vara de oro (špa.), navadna zlata rozga (slo.).

Upotreba

Popularna je biljka u narodnoj medicini, sakuplja se nadzemni dio biljke tijekom cvatnje. Korisna je za probleme mokraćnog sustava. Pospješuje mokrenje te se koristi kod bubrežnih kamenaca i infekcija. Sigurna je za upotrebu, mogu je koristiti i sasvim mala djeca.

• 1 žličica suhe biljke prelije se sa šalicom kipuće vode te ostavi poklopljeno 10-15 minuta. Procijedi se i tako svježe pripravljen infuz (čaj) pije se 3× dnevno.

Srodne vrste

Jedina je authtona vrsta u rodu kod nas. Smještena je u rod zlatnica (Solidago) koji broji oko 120 vrsta, većinom trajnica. Druge srodne vrste su gustocvjetna zlatnica (S. canadensis) i velikocvjetna zlatnica (S. gigantea) koje možemo vrlo često naći kako u velikim i gustim skupinama nastanjuju zapuštena mjesta. Te dvije vrste su invazivne i snažan su korov.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vjeroljub Umeljić, (2004.), U svijetu cvijeća i pčela: atlas medonosnog bilja, Split: Ilija Borković
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
4. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga