Obična večernica
Hesperis matronalis
Karakteristike
Obična večernica (Hesperis matronalis L.) je dvogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Stabljika je uspravna, cilindrična, razgranata u gornjem dijelu ili rjeđe jednostavna, visoka 40-80 cm. Korijen je vretenast i razgranat. Listovi su naizmjenični, ovalni ili lancetasti, dugi 8-16 cm, glatki, nazubljenih rubova, na kratkim peteljkama ili sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, snažno mirisni uvečer, promjera 2 cm, gusto skupljeni u grozdaste cvatove na vrhu stabljike. Čaška ima 4 lapova, vjenčić ima 4 ružičaste ili bijele latice. Prašnika ima 6. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je uzdižuća, oko 4-10 cm duga komuška koja sadrži oko 3 mm duge sjemenke.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi, u sjevernoj i zapadnoj Aziji, udomaćena je u Sjevernoj Americi. Raste na vlažnim, umjereno toplim tlima siromašnim dušikom, uz puteve, u svijetlim šumama, na rubovima šuma. Uzgaja se kao ukrasna biljka. Razmnožava se sjemenom.
Etimologija
Naziv roda Hesperis potječe od grčke riječi hesperios (večernji), ime za biljku koja miriše navečer. Ime vrste matronalis znači gospođin.[1] Na stranim jezicima nazivi su dame’s rocket, damask violet (eng.), Gewöhnliche Nachtviole (njem.), julienne des dames, giroflée des dames, violette de Damas (fr.), violaciocca antoniana, violaciocca matrona (tal.), juliana, violeta de los jardines (špa.), vrtna nočnica (slo.).
Upotreba
Jestivi su mladi listovi, sjemenke su otrovne no ulje se može koristiti u tehničke svrhe.[2]
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec