Obična večernica Hesperis matronalis

Carstvo:
Red:
Brassicales
Porodica:
Vrsta:
Hesperis matronalis
Sinonimi:
Hesperis elata Hornem., Antoniana sylvestris Bubani, Crucifera matronalis E.H.L.Krause

Karakteristike

Obična večernica (Hesperis matronalis L.) je dvogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Stabljika je uspravna, cilindrična, razgranata u gornjem dijelu ili rjeđe jednostavna, visoka 40-80 cm. Korijen je vretenast i razgranat. Listovi su naizmjenični, ovalni ili lancetasti, dugi 8-16 cm, glatki, nazubljenih rubova, na kratkim peteljkama ili sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, snažno mirisni uvečer, promjera 2 cm, gusto skupljeni u grozdaste cvatove na vrhu stabljike. Čaška ima 4 lapova, vjenčić ima 4 ružičaste ili bijele latice. Prašnika ima 6. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je uzdižuća, oko 4-10 cm duga komuška koja sadrži oko 3 mm duge sjemenke.

Stanište

Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi, u sjevernoj i zapadnoj Aziji, udomaćena je u Sjevernoj Americi. Raste na vlažnim, umjereno toplim tlima siromašnim dušikom, uz puteve, u svijetlim šumama, na rubovima šuma. Uzgaja se kao ukrasna biljka. Razmnožava se sjemenom.

Etimologija

Naziv roda Hesperis potječe od grčke riječi hesperios (večernji), ime za biljku koja miriše navečer. Ime vrste matronalis znači gospođin.[1] Na stranim jezicima nazivi su dame’s rocket, damask violet (eng.), Gewöhnliche Nachtviole (njem.), julienne des dames, giroflée des dames, violette de Damas (fr.), violaciocca antoniana, violaciocca matrona (tal.), juliana, violeta de los jardines (špa.), vrtna nočnica (slo.).

Upotreba

Jestivi su mladi listovi, sjemenke su otrovne no ulje se može koristiti u tehničke svrhe.[2]

Galerija fotografija

Podijeli