Obična končara Filipendula vulgaris

Carstvo:
Odjeljak:
Magnoliophyta
Koljeno:
Magnoliopsida
Red:
Rosales
Porodica:
Vrsta:
Filipendula vulgaris
Sinonimi:
Filipendula hexapetala Gilib, Filipendula hexapetala Kostel, Filipendula pubescens (DC.) Fourr., Spiraea filipendula L.

Karakteristike

Obična ili gomoljasta končara (Filipendula vulgaris Moench) je trajna zeljasta biljka iz porodice ružovki (Rosaceae). Stabljika naraste od 60 do 80 centimetara u visinu, tanka je, uspravna, okrugla presjeka, gola, u gornjem dijelu razgranata. Na korijenovim žilama razvijaju se okruglasta zadebljanja, odnosno gomolji. Duguljasti listovi su perasti, sastavljeni su od 8 do 25 pari pilasto urezanih listića između kojih rastu sitni, goli listići. Listovi izgledom podsjećaju na stolisnik i obično nedostaju u gornjem dijelu stabljike. Cvjetovi su dvospolni, krupni, mirisni, složeni su u oko 6-10 cm duge metličaste cvatove na vrhu stabljike, građeni su od 6 bijelih ili nježno rozih, naopako jajastih latica dužine 2-5 mm. Cvate od travnja do srpnja kada privlači brojne kukce, posebno pčele i leptire. Plod je kratko dlakavi oraščić koji sadrži puno sjemenki. Sama se uspješno zasijava.

Dobra je medonosna biljka, pčele sakupljaju pelud i nektar.[1]

Klima i stanište

Rasprostranjena je vrsta na većem području Europe te u središnjoj i sjevernoj Africi. Raste samoniklo po suhim, vapnenastim livadama, pašnjacima te u prorijeđenim šumama. Raste od nizinskih sve do viših gorskih položaja do 1300 metara nadmorske visine. Voli sunčano mjesto, dobru drenažu, te suho do umjereno vlažno tlo, alkalno ili neutralno. Neosjetljiva je na mraz i niske temeprature.

Etimologija

Latinsko ime roda Filipendula potječe od riječi filum (konac) i pendulus (viseći), zbog gomolja koji su na kraju korijenute izgledaju kao da gomoljli vise na koncu. Ime vrste vulgaris znači običan, uobičajen, široko rasprostranjen.[2] Na stranim jezicima nazivi su dropwort, fern-leaf dropwort (eng.), Kleine Mädesüß, Knolliges Mädesüß (njem.), spirée filipendule (fr.), erba peperina (tal.), navadni oslad, gomoljasti oslad, navadna sračica (slo.).

Upotreba

Mladi proljetni listovi složeni u prizemnu rozetu su jestivi, koristimo ih sirove ili kuhane. Sadrže 150-200 mg% vitamina C i oko 5 mg% karotina.[3]

Gomolj je bogat škrobom, slatkasto gorkastog je okusa premda je sitan i neizdašan. Jedemo ga sirovog, termički obrađenog ili ga sušimo, meljemo, te koristimo kao brašno za izradu kruha i kaša.[4]

Od cvjetova radimo čaj koji se koristi kod reume, gihta, groznice i infekcija.

Srodne vrste

Biljci je srodna prava končara (Filipendula ulmaria) koju najlakše razlikujemo po puno većim listovima.

Galerija fotografija

Podijeli