Obična dunjarica
Cotoneaster integerrimus
Karakteristike
Obična dunjarica ili obična mušmulica (Cotoneaster integerrimus Medik.) je listopadni grm iz porodice ruža (Rosaceae). Naraste do 2 m visine. Korijenov sustav je dobro razvijen i plitak. Grane su uspravne, pridignute ili polegnute, vrlo razgranate. Iizboji su tanki, malo povijeni, u početku crvenkastosmeđi i slabo vunasto dlakavi, kasnije su goli i sjajni, nemaju trnove. Pupovi su mali, ušiljeno jajasti, idvije vanjske ljuske pupa su crvene, nježno dlakave, unutarnje su sa žućkastim dlakama, vršni pupovi su pojedinačni i malo veći od postranih pupoljaka koji su prilegnuti ili malo odstoje od grane. Listovi su naizmjenični, ovalni, na osnovi okrugli, cjelovitih rubova, tupi ili kratko ušiljeni, na vrhu imaju maleni šiljak, dugi su 1-4 cm, široki 0,5-3 cm, na licu tamnozeleni i u početku dlakavi a kasnije ogole, naličje je gusto pustenasto dlakavo, nalaze se na kratkoj i dlakavoj peteljci. Cvjetovi su dvospolni, jednodomni, zvonasti, promjera oko 3 mm, pojedinačni ili po 2-4 skupljeni u kratke paštitaste cvatove cvatove koji rastu u pazušcima listova. Ocvijeće je dvostruko, građeni od gole čaške koja ima pet zelenkastih do smeđecrvenih listića, u donjem dijelu su međusobno srasli, goli su ili po rubu maljavi. Vjenčić ima 5 bijelih ili svijetloružičastih latica koje su obrnutojajaste, uspravne, duge 3-6 mm, većinom duže od listića čaške. Prašnika ima oko 20, anteres u svijetlo do tamnožute, tučaka ima 3, plodnica je nadrasla, većinom s 2 vrata. Cvatu od travnja do lipnja. Plod je okruglasta, gola, tamnocrvena bobica promjera oko 6-8 mm, na tjemenu zvjezdasto urezana, sadrži 2-3 spljoštene, bridaste, tvrde sjemenke, dozrijeva od kolovoza do listopada.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj i istočnoj Europi, u jugozapadnoj i zapadnoj Aziji do Kavkaza. Raste na suhim i sunčanim staništima, u svijetlim šumama i šikarama, u vegetaciji niskih grmova, na humusnom i mineralima siromašnom, rastresitom, bazičnom i vapnenačkom tlu do planinskog pojasa oko 2000 m nadmorske visine. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama u kasno ljeto.
Etimologija
Latinsko ime roda Cotoneaster potječe od riječi cotoneum (dunja) i aster (slika). Ime vrste integerrimus znači cijeli, nedjeljen, prema izgledu rubu lista.[1]
Na stranim jezicima nazivi su common cotoneaster (eng.), Gewöhnliche Zwergmispel, Felsen-Zwergmispel (njem.), cotonéaster sauvage, cotonéaster commun (fr.), cotognastro minore (tal.), navadna panešplja (slo.).
Upotreba
Plodovi su jestivi, koriste se slično kao plodovi gloga. Listovi su otrovni zbog sadržaja cijanogenih glikozida.[2]
Kalendar branja
Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
- Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C
- Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
