Obična celinščica

Karakteristike

Obična celinščica (Prunella vulgaris L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je gola ili obrasla rijetkim dlakama, uglavnom je razgranata i naraste do 30 cm visine. Korijen je kratak, dobro razvijen. Listovi su jajasto izduženi, prizemni listovi nalaze se na peteljkama i skupljeni su u prizemnoj rozeti, listovi na stabljici su nasuprotni a inače su dugački do 5 cm, široki 0,5-2 cm, izražene nervature i obrasli rijetki dlakama. Cvjetovi su dvospolni, dugi 1-1,5 cm, skupljeni po 4-6 u prividne pršljenove te zajedno gusto grupirani u uspravne klasaste cvatove neposredno iznad gornjih listova. Vjenčić je ljubičastomodre boje ili rjeđe bijel, dvousnat, čini ga gornja uspravna i donja trodijelna usna. Čaška je zvonasta, dvousnata, prekrivena rijetkim dlakama, ima na gornjoj usni 5 vrlo kratkih i odrezanih zubaca. Prašnika ima 4 od kojih su dva na dužim prašničkim nitima, na duljim prašnicima ispod antera nalazi se nitasti zubić. U cvatu su od lipnja do rujna. Plod je kalavac koji se raspada na 4 glatka, jajasta do eliptična plodića. Jedna biljka proizvede godišnje do 350 takvih sjemenki.^[1]

Stanište

Rasprostranjena je vrsta na području Europe, Azije i sjeverne Afrike, a drugdje se smatra udomaćenom. Raste obično u većim skupinama na vlažnim trvnjacima, livadama, pašnjacima, na oranicama, u vinogradima.

Dobra je medonosna biljka dok je od slabe kvalitete za životinje na paši.

Etimologija

Latinski naziv roda Prunella moguće da potječe od polatinjene njemačke riječi Brunelle, zbog veze sa smeđim pripercima i čašičnim listovima.^[2] Ime vrste vulgaris znači običan, široko rasprostranjen. Na stranim jezicima poznata je kao common self-heal, heal-all (eng.), Kleine Braunelle (njem.), brunella (tal.), brunelle commune (fr.), consuelda menor (špa.), navadna črnoglavka (slo.).

Upotreba

Mladi listovi su jestivi, jedu se sirovi kao salata ili kuhaju kao špinat. U prosjeku sadrže 25-50 mg% vitamina C i oko 13 mg% karotina.^[3]

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Taib Šarić, (1991.), Atlas korova: 100 najvažnijih vrsta korovskih biljaka u Jugoslaviji, Sarajevo: Svjetlost zavod za udžbenike i nastavna sredstva
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
4. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
5. Ljubomir Mišić, Radomir Lakušić, (1990.), Livadske biljke, Sarajevo: Svjetlost
6. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga